Zlato: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
{{otheruses2|[[Au]]}}
{{Kemijski_element |
ime =
simbol = Au |
redni_broj = 79 |
Redak 25:
Zlato je [[prijelazni metali|prijelazni metal]], zastupljen u zemljinoj kori u količini od 1,1×10-3 ppm (en. ''parts per million'', dijelova na milijun). Često je u čistom elementarnom stanju u obliku zrnaca ili listića unutar [[kvarc]]nih [[stijena]] ili kvarcnog pijeska koji nastaje trošenjem stijena. Grumen čistog samorodnog zlata mase 120 kg je pronađen u [[Australija|Australiji]] [[1869.]] godine.
[[Temperatura]] taljenja i vrenja zlata je prilično visoka, velika mu je [[relativna gustoća]], a razmjerno mala [[tvrdoća]]. [[Pruživost]] i [[kovkost]] zlata su najveće među svim metalima – jedan gram zlata može se ispružiti na 3 km, a kovanjem ili valjanjem mogu se dobiti listići ("zlatne folije") debljine do 0,0001 mm. Takvi listići su 500 puta tanji od ljudske vlasi. Pored [[srebro|srebra]] i [[Bakar (element)|bakra]], spada u najbolje [[električni vodič|vodiče]] [[električna struja|električne struje]] i [[toplina|topline]]. Lako tvori [[slitina|slitine]] i [[amalgam]] sa [[Živa|živom]]. Zlato je slabo reaktivan metal koji se na zraku ne mijenja ni pri jakom zagrijavanju. Ne otapa ga nijedna kiselina, tek mješavina kiselina [[zlatotopka]]
Od pretpovijesti do dvadesetog stoljeća, zlato se dobivalo iz zlatonosnog pijeska nastalog raspadanjem zlatonosnih stijena i naknadnim ispiranjem prirodnim [[voda]]ma. Danas se znatan dio zlata dobiva neposredno iz takvih [[stijena]], koje se prethodno podvrgavaju drobljenju i mljevenju. Danas se to izvodi pomoću [[živa|žive]] ili [[cijan]]idnim postupkom.
| |||