Stjepan Dabiša: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sadržaj |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 3:
== Životopis ==
Na prijestolje je došao [[1391.]], poslije smrti svoga nećaka, [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I]], pa su i njega priznale svojim kraljem i Hrvatska i Dalmacija.<ref name="Pivčević">[http://www.archive.org/stream/povijestpoljica00pive/povijestpoljica00pive_djvu.txt Archive.org] Ivan Pivčević: Povijest Poljica</ref> U prvim godinama svoje vladavine uspio je sačuvati neokrnjene granice bosanske države iz doba Tvrtka I. U proljeće [[1392]]. godine odbio je jednu [[Turci|tursku]] provalu u [[Bosna|Bosnu]].
Razdor između Dabiše i bosnanskih velikaša s jedne strane i vođa hrvatskog plemstva s druge strane iskoristio je ugarski kralj [[Sigismund Luksemburški|Žigmund]] (1387.-1437.) da ih slomi.
Pošto je Žigmund razorio uporište hrvatskih velikaša, [[Dobor]], [[1394]]. a njih zarobio, ugarskom kralju potčinio se i Dabiša. Tom prilikom odrekao se titule i vlasti nad [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Dalmacija|Dalmacijom]], primio vazalne odnose i zajedno s vlastelom složio se da poslije njegove smrti prijestolje preuzme Žigmund. Tako su uništene tekovine moćne bosanske države iz perioda Tvrtka I. i njen uticaj na [[Balkan]]u.▼
Kada je i [[Ladislav Napuljski]] počeo svojatati za se Hrvatsku i Dalmaciju, on je uvidio da ih neće moći uzdržati u svojoj vlasti, pa se prisloni sasvim uz [[Žigmund]]a, kojemu je Dabiša [[mir u Đakovu 1393.|đakovačkim ugovorom]] o miru , negdje o polovini srpnja 1393.. prizna pravo nasljedstva na bosansko prijestolje poslije svoje smrti,<ref>Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 600. - 1526., prvi dio, str. 224.</ref> a Žigmund ga za to priznade zakonitim bosanskim kraljem. Po tom ugovoru nije Dabiša izgubio Hrvatske i Dalmacije, koje je odstupio Žigmundu tek u kolovozu 1394., a njihovo zauzeće povjerio je Žigmund novoimenovanom banu Nikoli Gorjanskomu, koji je i izvršio svoju zadaću već prije svrhe godine. Premda su tako Hrvatska i Dalmacija došle u vlast Žigmundovu, imali su još i po Hrvatskoj i po Dalmaciji svojih pristaša i [[Stjepan Dabiša]] i [[Ladislav Napuljski]], sto je češće prouzrokovalo nereda. <ref name="Pivčević"/>
▲Pošto je Žigmund razorio uporište hrvatskih velikaša, [[Dobor]], [[1394]]. a njih zarobio, ugarskom kralju potčinio se i Dabiša. Tom prilikom odrekao se titule i vlasti nad [[Hrvatska|Hrvatskom]] i [[Dalmacija|Dalmacijom]], primio vazalne odnose i zajedno s vlastelom složio se da poslije njegove smrti prijestolje preuzme Žigmund. Tako su uništene tekovine moćne bosanske države iz perioda Tvrtka I. i njen
== Bilješke ==
Line 12 ⟶ 16:
== Literatura ==
* ''[[Ferdo Šišić|Šišić, Ferdo]], Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 600. - 1526., prvi dio, Marjan tisak, Split, 2004.'' ISBN 953-214-197-9
|