Ljiljana Molnar-Talajić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
poveznice
CrniBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Mijenja category u Kategorija
Redak 3:
Posljednji veliki [[Giuseppe Verdi|verdijanski]] glas, kako je nedavno ustvrdio urednik operne glazbe na austrijskom radiju Gottfried Cervenka, Ljiljana Molnar-Talajić, bila je zvijezda [[Bečka državna opera|Bečke državne opere]] i [[Arena|Arene]] u [[Verona|Veroni]]. [[Aida]], s kojom je pod ravnanjem [[Zubin Mehta|Zubina Mehte]] [[1969]]. na festivalu Maggio Musicale Fiorentino započela svjetsku karijeru, i Leonora u ''Moći sudbine'' bile su pravi mamac za publiku, a ni kritika nije ostala neosjetljiva prema, kako je pisala, neopisivoj ljepoti njezina glasa, koji je u svim položajima tako ujednačen, s tolikom izražajnošću, beskrajno suptilan, a u isto vrijeme robustan, prozračan i milozvučan — glas kakav je Verdi samo mogao poželjeti. U Verdijevoj domovini pisali su: to je strastvena, velika pjevačica vibrantne fraze, blistavih visina opalne ljepote, i grad [[Parma]] dodijelio joj je tradicionalnu plaketu Verdi d’oro (Zlatni Verdi). Njezine nastupe pratili su osvrti s naslovima kao što su Najbolja Aida na svijetu, Dijamant večeri, Spasiteljica kojoj se klicalo (kad je u Beču preuzela Normu od [[Montserrat Caballé]]). Karijera joj se vrtoglavo razvijala. Za Bečkom državnom operom, u kojoj je ostvarila šest velikih uloga i imala 58 nastupa, slijedili su [[Scala]], [[Covent Garden]] i [[Metropolitan]]. Rođena u Bosanskom Brodu 30. prosinca 1938., debitirala je još za studija na sarajevskoj Muzičkoj akademiji [[1959]]. kao Grofica u [[Figarov pir|Figarovu piru]]. Od [[1960]]. do [[1975]]. bila je članica [[Sarajevska opera|Sarajevske opere]], a od [[1975]]. do [[1980]]. prvakinja [[Zagrebačka opera|Zagrebačke opere]] i sudionica njezinih velikih [[Bel canto|belkantističkih]] trenutaka. Pružala ih je na najljepši način i u [[Trubadur]]u i [[Krabuljnji ples|Krabuljnom plesu]], [[Don Carlos]]u i [[Otello|Otellu]] te na mnogim koncertima Verdijeva [[Requiem]]a i svojoj posljednjoj premijeri u Zagrebu — [[Vincenzo Bellini|Bellinijevoj]] [[Norma|Normi]]. Vrhunski muzikalna, s naglašenim osjećajem za interpretaciju, ostvarila je i veliku kreaciju Cio-Cio-San u [[Madame Butterly]] za koju je [[1967]]. dobila nagradu u [[Tokio|Tokiju]].
 
[[categoryKategorija:Hrvatski operni pjevači|Molnar Talajić, Ljiljana]]