Hidroelektrana Vinodol: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 22:
Slivno područje HE Vinodol malo je veće od 80 [[Četvorni kilometar|km<sup>2</sup>]] i sastoji se od nekoliko manjih, ne baš vodom bogatih vodotoka ([[potok]] Križ, [[Lokvarka]], [[Ličanka]], [[Potkoš]], Benkovac i Potok pod grobljem). Unatoč tomu, veliki [[Hidroenergija|hidropotencijal]] tog područja prepoznali su [[Energetika|energetičari]] već 1939. Naime, premda siromašni vodom, spomenuti vodotoci izviru na više od 700 [[metar]]a [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. 1939. je započela izrada projekta za korištenje vodnih potencijala Ličanke i Lokvarke. Prema [[projekt]]u, bilo je predviđeno stvaranje umjetnog jezera u dolini Ličanke od 18 milijuna [[Kubični metar|m<sup>3</sup>]], te drugog u dolini Lokvarke od 0,9 milijuna m<sup>3</sup> vode, a strojarnica je predviđena u [[Vinodol|Vinodolskoj dolini]] blizu mjesta [[Tribalj]]. Uz usporednu izradu izvedbenih projekata, već tada je započela izgradnja, koja je smanjenim intenzitetom trajala do [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] 1943. Odmah nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], projekti su se ponovno proučili, a osobito su provjereni podaci o [[geologija|geološkoj]] građi terena, budući da je riječ o [[krš]]u. Rezultati provjere u istražnim bušotinama, dubokim do 2 000 metara, bili su temelj za nove projektne podloge. Naime, istraživanja su pokazala da geološka obilježja ograničavaju uspornu točku Ličanke u jezeru [[Bajer]] na 717 metara nadmorske visine, umjesto ranije predviđenih 735,5 metara, pa je time i korisni [[obujam]] umjetnog jezera sveden s predviđenih 18 milijuna m<sup>3</sup> na 1,23 milijuna m<sup>3</sup>, dok je umjetnog jezera Lokvarke od prvobitno određenog uspora s kotom na 737 metara nad morem i obujmom umjetnog jezera od 0,9 milijuna m<sup>3</sup> povećana na korisni obujam od čak 30,7 milijuna m<sup>3</sup>, uz kotu uspora od 770 metara nad morem. Ta dva umjetna jezera bila su rješenje za izravnanje neravnomjernih prirodnih dotoka, ali s jednom prirodnom anomalijom.
Naime, na većem dotoku ([[Ličanka]]) bila je manje umjetno jezero ([[Bajer]]), a na manjem dotoku ([[Lokvarka]]) veće umjetno jezero ([[Lokvarsko jezero]]). Stoga su, budući da je Lokvarka na višoj nadmorskoj visini od Ličanke, dva umjetna jezera povezana tunelom od 3 456,5 metara duljine, [[promjer]]a 2,40 metara, te je izgrađena strojarnica Vrelo kod [[Fužine|Fužina]], kao [[Reverzibilne hidroelektrane|reverzibilna hidroelektrana]]. Tako se višak vode u jezeru Bajer mogao [[crpka|crpkom]] prebacivati u Lokvarsko jezero. Kasnije su izgrađeni i umjetna jezera Lepenica i Potkoš, te crpna postaja Križ. Voda iz središnjeg umjetnog jezera Bajer do [[podzemna strojarnica|podzemne strojarnice]] u Triblju najprije prolazi [[tunel]]om dugim 199 metara, potom [[Armirani beton|armiranobetonskim]] [[cjevovod]]om [[Lič]] promjera 2,80 metara, duljine 4 920 metara. U međuvremenu je izgrađen i novi cjevovod Lič, položen paralelno sa starim cjevovodom Lič, s tim da oba mogu biti u korištenju, a mogu se i fizički odvojiti [[zapornica]]ma, tako da voda protječe samo jednim od njih. Duljina cjevovoda iznosi 4 881,79 metara, promjer je 3,20 metra, s padom od 14,20 [[Promil|‰]] do 0,5 ‰ (prosječno 1,8 ‰). Cjevovod Lič prelazi u tlačni tunel Kobiljak – Razromir dug 4 162 metara, kojim voda dolazi do podzemne zasunske komore. Od Razromira se voda usmjerava u čelični [[tlačni cjevovod]] izgrađen u kosom tunelu, nagiba 32º, i dovodi na razinu Vinodolske doline, odnosno strojarnice izgrađene u podzemnoj šupljini kod Triblja. Kada je [[elektrana]] izgrađena, ugrađena su 3 agregata ([[vodna turbina]] + [[električni generator]]) 3 x 28 [[vat|MW]] ili za tadašnje okolnosti ukupne velike snage od 84 MW. Vodne turbine su bile [[Peltonova turbina|Peltonove turbine]] u vodoravnoj izvedbi, proizvođača ''Ateliers des Charmilles'' iz [[Ženeva|Ženeve]]. Tako je nastala HE Vinodol kao vršna elektrana, koja iz stanja mirovanja može preuzeti maksimalno opterećenje za nekoliko [[minuta]], što joj osigurava iznimnu energetsku vrijednost. <ref> [http://www.hep.hr/hep/publikacije/vjesnik/258.pdf] "HEP Vjesnik 257/258" www.hep.hr/hep/publikacije/vjesnik.aspx, 2012., Vidi dopusnicu [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ostalo#HEP Vjesnik|HEP Vjesnik]].</ref>
==Hidroenergetski sustav Vinodol==
| |||