Prečani

Prečani je naziz za Srbe koji žive izvan Srbije i Crne Gore, tj. u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Koristio se od XIX. st. Bili su značajan politički čimbenik u doba Austrougarske i Prve Jugoslavije.

Od 1905. do 1918. stranke Srba prečana surađuju sa Hrvatskom strankom prava i drugima u Hrvatsko-srpskoj koaliciji. Nakon stvaranja Kraljevine SHS, politički vođa prečana Svetozar Pribičević djeluje u službi beogradskog centralističkog i despotskog režima protiv hrvatskih "separatističkih" zahtjeva. On je član Demokratske stranke, a prečani glasuju također za radikale i druge stranke sa sjedištem u Beogradu.

Međutim, godine 1926. on drastično mijenja političku orijentaciju, zaključivši da je služba Beogradu i konflikt sa Hrvatima štetan za prečane. Osniva Samostalnu demokratsku stranku i slijedeće godine sklapa koaliciju sa Radićevom Hrvatskom seljačkom strankom. Ova Seljačko-demokratska koalicija (SDK) održala se sve do 1941. i privlačila glasove većine Srba u Hrvatskoj.

Nasuprot SDK, dok srbijanske stranke privlače malo prečanskih glasova, nakon Šestojanuarkse diktature pojavljuju se ORJUNA, četničke i druge velikosprske organizacije.

U doba Aprilskog rata 1941. aktivne su manje četničke grupe. Na teritoriji koja je pripala Nezavisnoj državi Hrvatskoj bilo je više od dva milijuna Srba, tj. 30 posto stanovništva. U otporu NDH i ustaškom teroru većina prilazi partizanima (vidi članak Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, a manji dio četnicima. (Vidi članke Srbi u NDH i Četnici u NDH.)