Slobodni pad: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 2:
Kao iznos [[ubrzanje|ubrzanja]] uzima se ubrzanje gravitacijske sile i iznosi ~9,81 m/s<sup>2</sub>. Pri tome se za izračunavanje ostalih [[fizika|fizikalnih]] veličina koriste formule za jednoliko ubrzano gibanje.
 
U slobodnom padu prevaljeni put tijela koje slobodno pada (inače se označava sa ''s'') je u ovom slučaju visina s koje tijelo pada te se označava sa ''h'', akceleracija ili ubrzanje (inače se označava sa ''a'') je u ovom slučaju gravitacija te se označava sa ''g'', vrijeme sa ''t'', a brzina sa ''v''. Oznaka ''h'', tu označava dakle put koji tijelo prevaljuje pri padanju.
 
Jednadžba jednolikog ubrzanog gibanja po pravcu
Za brzinu se uzima iznos srednje ili prosječne brzine:
:<math>v=\sqrt{2gh}a*t</math>
postaje jednadžba slobodnog pada
:<math>v=g*t</math>
 
Jednadžba koja opisuje zavisnost vremena o visini s koje tijelo pada i gravitaciji, glasi:
iz čega se može izračunati visina:
:<math>{t^2}=\frac{2h}{g} => t=\sqrt\frac{2h}{g} => h=\frac{g t^2}{2}=\frac{v t}{2}</math>
 
Jednadžba koja opisuje zavisnost brzine o visini s koje tijelo pada i gravitaciji, glasi:
:<math>{v^2}={2h*g} => v=\sqrt{2h*g} => h=\frac{v^2}{2g}</math>
 
Zbog Zemljine rotacije ona je sferoidnog oblika, tj. spljoštena na polovima. Zbog toga što je djelovanje sile teže manje (zanemarivo manje) na većim udaljenostima od središta Zemlje gravitacijska sila je veća na ekvatoru nego na polovima. Uz to ovisno o geografskoj širini i dužini gravitacijska sila je različita čak i za pojedine djelove većih gradova.