Razlika između inačica stranice »Slavonska vojna krajina«

bez sažetka
Osmanlije su [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|postupno zauzimali]] prostor srednjovjekovne [[Kraljevina Hrvatska|Kraljevine Hrvatske]], područje [[Kraljevina Slavonija|Kraljevine Slavonije]].
 
1538. se je godine povećala obrambena snaga Hrvatske. Iz Bosne su generalu kraljevih pomoćnih snaga [[Nikola Jurišić|Nikoli Jurišiću]] poručili mnogi „Vlasi", da žele uskočiti ispod vlasti turske. Većina ovih Vlaha bila je katoličke, a manjina grčko-istočne vjere. Kralje Fer­dinand je po savjetu Jurišićevu dopustio da se ovi Vlasi nastane po [[Bilogora|Bilogori]] i uz pritoke [[Čazma|Čazme]], odakle su Turci g. 1532. odvukli narod hr­vatski. Na prijedlog Jurišićev izdade kralj [[5. rujna]] [[1538.]] u Linču novim stanovnicima Hrvatske posebna privilegija[[privilegij]]a. [[Vlasi]] će kroz 20 godina biti oprošteni od svakoga poreza[[porez]]a; no zato moraju ići u boj na Turke, kadgod to od njih zatraži kralj ili vojvoda njegov. Vlasi dakle ne će biti kmetovi, nego vojnici, koji u mirno doba obradjuju polja i timare stada svoja. To je bio zametak krajine u Slavoniji.<ref>[[Rudolf Horvat]]: [[:s:Povijest_Hrvatske_I._(R._Horvat)/Ban_Petar_Keglević|Povijest Hrvatske]]</ref>
 
Usporedno s napredovanjem Osmanlija pojedini su [[plemići]] kralju davali svoje utvrde. Sredinom 16. stoljeća je stvoren sustav utvrda uz granicu s Osmanskim Carstvom između rijeka Drave i Save. Taj se sustav utvrda naziva [[Vojna krajina]] Pogranične utvrde su u 16. stoljeću financirali kralj, staleži pokrajine Štajerske (glavni grad [[Graz]]) i Hrvatsko-slavonski sabor (Hrvatski [[sabor]]). Taj obrambeni sustav utvrda zovemo Slavonska vojna krajina. Kasnije je, u 17. stoljeću, prozvan [[Varaždinski generalat]] (po utvrdi [[Varaždin]] koje je od [[1595.]] godine bila sjedište generala, do [[1595.]] i od [[1731.]] do [[1765.]] sjedište generala je utvrda [[Koprivnica]]). Sastojala se od tri kapetanije sa središtima: [[Koprivnica]], [[Križevci]] i Ivanić ([[Ivanić Grad]]), a krajem 16. stoljeća je osnovana i kapetanija [[Đurđevac]]. Vojska u njima se sastojala od njemačkih vojnika, husara i haramija. Njemački vojnici su bili smješteni u Varaždinu, Koprivnici, Đurđevcu, Križevcima, Čazmi i Ivaniću, husari u Koprivnici, Križevcima i Ivaniću, a [[Haramije]] (domaći slavonski vojnici) su bili smješteni po vojvodstvima u manjim utvrdama. U Slavonskoj krajini je 1630. bilo smješteno 1595, a od 1644. - 1837 plaćenih vojnika.