Ivan Katzianer: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 5:
U travnju 1527. imenovan je zapovjednikom [[Bratislava|Bratislave]] odakle je opozvan već u srpnju iste godine zbog žalbi ugarskog plemstva na njegove bezobzirne metode utjerivanja poreza. Od ljeta iste godine ratuje u Hrvatskoj i Ugarskoj za Ferdinanda Habsburškog protiv protukralja [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]] kojeg je potukao 27. rujna 1527. u bitki kod Tokaja (u sjeveroistočnoj Mađarskoj). Istakao se i [[1529.]] u obrani [[Beč]]a od opsade Osmanlija.
 
[[17. ožujka]] [[1530.]] kralj Ferdinand I. imenovao ga je vrhovnim kapetanom svojih četa u Hrvatskoj odredivši također da pomaže njegovim pristašama u Slavoniji protiv pristaša protukralja Ivana Zapolje. Odmah po imenovanju Katzianeru sa svih strana stižu pozivi u pomoć kako od hrvatskih staleža za pomoć u obrani od Osmanlija tako i od Ferdinandovih pristaša u [[Slavonija|Slavoniji]]. Katzianer je međutim slabo što učinio glede jednoga i drugoga. Građanski rat u Slavoniji nastavio se nesmanjenom žestinom, a Hrvatska i Slavonija i dalje su bile izložene većim ili manjim osmanskim provalama. Katzianer nije u suradnji s hrvatsko-slavonskim staležima razvio bilo kakvu strategiju obrane. Ona je bila bez ikakva plana, ovisna o predviđanjima na koju će stranu udariti Osmanlije, znači uvijek u zakašnjenju i pasivnom iščekivanju. Ni pokušaj izmirenja s pristašama Ivana Zapolje nije uspio. Hrvatski staleži bili su sve nezadovoljniji Katzianerovom pasivnošću i slabom kraljevom pomoći u obrani od osmanlijske ugroze. Sa saborskog zasjedanja u [[Topusko]]m godine rujna [[1535.]] odlučno su poručili Ferdinandu Habsburškom da ako ne kani braniti Hrvatsku neka im vrati ispravu kojom su ga izabrali za kralja.<ref>Kralju su poručili "se moraju s njime razići, ako ih namjerava pustiti u skrajnoj pogibelji. Neka im kralj izvoli vratiti povelju, što ju na cetinskom saboru dadoše punomoćnici kraljevi". <ref name="Horvat"br>
[[Rudolf Horvat]]: [[:s:Povijest_Hrvatske_I._(R._Horvat)/Ban_Petar_Keglević|Povijest Hrvatske]]].</ref>
 
Tek kad su Osmanlije [[1536.]] osvojili [[Požega|Požegu]] i veliki dio Slavonije, te 1537. [[Klis]], konačno se aktivnije počelo raditi na boljim obrambenim rješenjima. Po Ferdinandovu nalogu sazvan je slavonski sabor u [[Križevci]]ma. Kralj je na sabor poslao Katzianera s četama iz unutrašnjoaustrijskih zemalja da zajedno sa staležima zavede opći mir i pripremi vojni pohod kojim bi se Osmanlije istjerale iz Slavonije. Sabor se sastao [[15. travnja]] [[1537.]] i pozvao na opći ustanak protiv Osmanlija.
Line 30 ⟶ 31:
 
4) Mirko Valentić, ''Hrvati u stogodišnjem ratu'', u: Ivo Goldstein, Milan Kruhek (urednici), ''Sisačka bitka 1593.'', Zagreb-Sisak, 1994., str. 19-31
 
{{izvori}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Katzianer, Ivan}}