Razlika između inačica stranice »Bukovica«

Dodano 1.800 bajtova ,  prije 7 godina
bez sažetka
m (r2.7.2+) (robot Dodaje: de:Bukovica (Region))
[[Datoteka:Kula Kegljevica.JPG|mini|280px|Tipični krojolik Bukovice (ovdje prikazan s ruševinama srednjovjekovne kule plemićke obitelji [[Keglevići|Keglević]] u blizini naselja [[Mokro Polje]] na sjeveroistoku Bukovice)]]
{{dz}}
'''Bukovica''' je [[krš]]evit kraj u južnoj Hrvatskoj, u trokutu između [[Benkovac|Benkovca]], [[Obrovac|Obrovca]] i [[Knin|Knina]]. Na sjeveru je omeđen rijekom [[Zrmanja|Zrmanjom]], na zapadu [[Karinsko more|Karinskim morem]], a na istoku i jugoistoku [[Krka|Krkom]]. Južnom granicom Bukovice prolazi [[željeznička pruga]] [[Zadar]] - [[Knin]]. U reljefnom pogledu, riječ je o [[Vapnenac|vapnenačkoj]] zaravni [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] 250 - 300 m, prošaranoj manjim uzvišenjima ([[Jurišinka]] - 674 m).
Pretpostavlja se da je Bukovica ime dobila po nekadašnjem obilju [[Bukva|bukove]] šume koja je nestala ispašom i poljodjelstvom. Obradivih površina je malo pa se stanovništvo orijentiralo uglavnom na [[stočarstvo]], posebice [[ovčarstvo]] i u manjoj mjeri [[ratarstvo]]. Vegetacijom i poljodjelstvom se ovo područje jasno razlikuje od susjednih plodnih [[Ravni Kotari|Ravnih Kotara]] u koje se stalno iseljavalo bukovičko stanovništvo. I prije [[Domovinski rat|domovinskog rata]] to je bio gospodarski zaostao i depopulacijski prostor, što je proces kojeg je četnička pobuna i velikosrpska agresija na Hrvatsku samo ubrzala.
 
Česta je podjela na '''Gornju''' ili '''Obrovačku Bukovicu''' te '''Donju''' ili '''Kistanjsku Bukovicu''' . NajvećeDanas naseljese unutarnjen samezapadni Bukovicedio su [[Kistanje]], a na njenom sjevernom rubu seupravno nalazi [[Obrovac]]. Veća bukovička sela suu [[Bilišane]],Zadarska [[Ervenikžupanija|Zadarskoj]], [[Đevrske]],a [[Ivoševci]],istočni [[Donji Karin]], [[Gornji Karin]],u [[KruševoŠibensko-kninska (Obrovac)županija|Kruševo]],Šibensko-kninskoj [[Medviđažupaniji]], [[Pađene]], [[Žegar]] i Popovići.
 
Najveće naselje unutar same Bukovice su [[Kistanje]] (s oko 1.750 stanovnika), a na njenom sjevernom rubu se nalazi [[Obrovac]] (1.050). Veća bukovička sela su [[Kruševo (Obrovac)|Kruševo]] (1.080), [[Gornji Karin]] (860), [[Ivoševci]] (360), [[Đevrske]] (250), [[Ervenik]] (230), [[Radučić]], [[Mokro Polje]], [[Medviđa]], [[Popovići (Benkovac)|Popovići]], [[Pađene]], [[Donji Karin]], [[Žegar]] i [[Bilišane]].
 
Prvi poznati stanovnici Bukovice bili su [[Iliri]], a nakon njih stari [[Rimljani]], koji su taj kraj u 2. stoljeću pr. Kr. uključili u svoju provinciju [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. [[Hrvati]] su stigli u 7. stoljeću i bili većinsko stanovništvo sve do početka 16. stoljeća, kada dolaze [[Turci]]. Krajem 17. stoljeća, poslije oslobođenja od Turaka, Bukovica postaje najprije dio [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], a nakon njene propasti ulazi u sastav [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. U međuvremenu se promijenila etnička struktura, pa znatan udjel u stanovništvu uz Hrvate čine Srbi. Sa završetkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Bukovica postaje dio [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države Slovenaca, Hrvata i Srba]], (nešto kasnije nazvane Kraljevina Jugoslavija), u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] se nalazi u sklopu [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], a poslije njega u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Drugoj (socijalističkoj) Jugoslaviji]]. Konačno, od 1991. godine u sastavu je teritorija [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]].
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.youtube.com/watch?v=xHryeyg5aYc Video: Slike iz Bukovice i susjednih Ravnih Kotara]
 
{{Coord|44.1483051|N|15.75188061|E|region:HR-13_type:adm3rd_source:CGN|display=title|format=dms}}