Razlika između inačica stranice »Miško Prćić«

Dodano 815 bajtova ,  prije 9 godina
bez sažetka
'''Miško Prćić''' je bio hrvatski novinar i političar iz [[Bačka|Bačke]]. Bio je zemljoposjednik.
 
Uređivao je 1920-ih [[Subotica|subotički]] dvotjednik [[Hrvatske novine (Subotica)|Hrvatske novine]], stranački list [[Vojvođanska pučka stranka|Vojvođanske pučke stranke]]. Taj je list u svoje vrijeme bio jedinim novinama koje su imale hrvatski predznak u Bačkoj. Taj je položaj imao u novinama hrvatskog predznaka zbog tolerantne politike [[Bunjevačko-šokačka stranka|Bunjevačko šokačke stranke]] koj je u svoje redove primila i onaj manji broj bunjevačkih Hrvata koji se nisu osjećali Hrvatima, ali koji se nisu priklonili prosrpskim strankama. To su bile osobe koje su bile vrlo privrženi katoličanstvu te zbog toga protiv srpske politike u državi. BŠS i nacionalno svjesni bunjevački Hrvati su tolerirali tu nehrvatsku struju iz jednostavnog razloga što su bili u srodstvu, da je potrebno svoje držati skupa, tim više što su nacionalno probuđeni bunjevački Hrvati bili svjesni da da hrvatski nacionalno-integracijski proces u Bačkoj nije do kraja završio tih godina.<ref name="Skenderovic">[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=12712 Časopis za suvremenu povijest] [[Robert Skenderović]]: Bunjevačko-šokačka stranka 1920. - 1926., str. 810. </ref> Kao posljedica te suradnje i bliskosti je položaj novinara Miška Prćića, bunjevačkog Hrvata, koji iako se izjašnjavao Jugoslavenom, uređivao je od 1925. do 1929. subotičke [[Hrvatske novine (Subotica)|Hrvatske novine]], dakle novine koji se u nosile hrvatsko ime, a to su u ono vrijeme bile jedine novine u Bačkoj koje su se uopće zvale hrvatskim imenom.<ref name="Skenderovic"/>
 
== Politička karijera ==
Kad je 1923. umro zastupnik Bunjevačko-šokačke stranke [[Ivan Evetović]], zamijenio ga je na njegovom mjestu u Narodnoj skupštini [[Antun Bošnjak]], a kad je 1924. godine umro [[Vranje Sudarević]], kao njegov zamjenik je za zastupnika došao Miško Prćić.<ref name="Bara">[http://hrcak.srce.hr/file/12713 Časopis za suvremenu povijest God. 38., br. 3., 779.-793. (2006.)] Mario Bara: Somborska deklaracija i njezino značenje za bačke Hrvate, str. 780.-781.</ref>
 
Vodio je jednu frakciju Bunjevačko-šokačke stranke nakon što se raspala 1924. godine. Obnašao je dužnost gradskog vijećnika 1929. godine. Mnogo je kritizirao [[Bunjevačka prosvetna matica|Bunjevačku prosvetnu maticu]] zbog rasipništva, zbog toga što je bila protežirana (zgradu joj se omogućilo kupiti znatno ispod cijene) i zbog toga što nije obnašala ono za šta je bila formirana - prosvjećivanje naroda, nego "se pretvorila u običnu birtiju, gdje su se priređivale partijske večere". <ref>(srpski) [http://suistorija.wordpress.com/o-hrvatima-u-subotici/crtice-iz-zivota-tri-suboticke-matice/ Subotica nekada] [[Stevan Mačković]]: Crtice iz života tri subotičke matice</ref>
Kad je [[šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjskom diktaturom]] kralj [[Aleksandar Karađorđević]] zabranio porabu nacionalnih imena, list je promijenio ime te je od [[siječanj|siječnja]] [[1930.]] do [[4. travnja]] [[1941.]] izlazio pod imenom ''[[Subotičke novine|Subotičkih novina]]''. Prćić im je bio izdavačem, a kasnije [[Blaško Rajić]].
 
== Novinarska karijera ==
Uređivao je 1920-ih [[Subotica|subotički]] dvotjednik [[Hrvatske novine (Subotica)|Hrvatske novine]], stranački list [[Vojvođanska pučka stranka|Vojvođanske pučke stranke]]. Taj je list u svoje vrijeme bio jedinim novinama koje su imale hrvatski predznak u Bačkoj. Taj je položaj imao u novinama hrvatskog predznaka zbog tolerantne politike [[Bunjevačko-šokačka stranka|Bunjevačko šokačke stranke]] koj je u svoje redove primila i onaj manji broj bunjevačkih Hrvata koji se nisu osjećali Hrvatima, ali koji se nisu priklonili prosrpskim strankama. To su bile osobe koje su bile vrlo privrženi katoličanstvu te zbog toga protiv srpske politike u državi. BŠS i nacionalno svjesni bunjevački Hrvati su tolerirali tu nehrvatsku struju iz jednostavnog razloga što su bili u srodstvu, da je potrebno svoje držati skupa, tim više što su nacionalno probuđeni bunjevački Hrvati bili svjesni da da hrvatski nacionalno-integracijski proces u Bačkoj nije do kraja završio tih godina.<ref name="Skenderovic">[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=12712 Časopis za suvremenu povijest] [[Robert Skenderović]]: Bunjevačko-šokačka stranka 1920. - 1926., str. 810. </ref> Kao posljedica te suradnje i bliskosti je položaj novinara Miška Prćića, bunjevačkog Hrvata, koji iako se izjašnjavao Jugoslavenom, uređivao je od 1925. do 1929. subotičke [[Hrvatske novine (Subotica)|Hrvatske novine]], dakle novine koji se u nosile hrvatsko ime, a to su u ono vrijeme bile jedine novine u Bačkoj koje su se uopće zvale hrvatskim imenom.<ref name="Skenderovic"/>
 
Kad je [[šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjskom diktaturom]] kralj [[Aleksandar Karađorđević]] zabranio porabu nacionalnih imena, list je promijenio ime te je od [[siječanj|siječnja]] [[1930.]] do [[4. travnja]] [[1941.]] izlazio pod imenom ''[[Subotičke novine|Subotičkih novina]]''. Prćić im je bio izdavačem i glavnim urednikom 1930. – 1931., a kasnije [[Blaško Rajić]].
 
== Izvori ==
2.816

uređivanja