Razlika između inačica stranice »Miško Prćić«

Dodano 395 bajtova ,  prije 9 godina
bez sažetka
 
== Politička karijera ==
Bio je angažiran u pokretu bunjevačkih Hrvata.<ref name="Mačković">[http://suistorija.wordpress.com/subotica-1918-1938/kulturna-dogadanja-u-subotici-nakon-u-prvim-godinama-nakon-rata-1918-1923/ Suistorija] [[Stevan Mačković]]: Kulturna događanja u Subotici u prvim godinama nakon rata 1918.-1923.</ref>
Kad je članečlan Bunjevačke stranke [[Lazo Mamužić]] postao subotičkim gradonačelnikom 1894., uspio je izvući mandat sve do 1902. godine. Za njegova su mandata na sve glavne gradske dužnosti u Subotici došli bunjevački Hrvati. Tako je [[Miško Prćić]] postao voditeljem siročadskog stola, J. Antunović gradskim fizikom, [[Tit Mačković]] glavnim računovođom, a Josip Kujundžić javnim bilježnikom.<ref>[http://www.cpi.hr/download/links/hr/7312.pdf Robert Skenderović: Odnos ugarskih Srba prema nacionalnom pokretu bačkih Hrvata tijekom druge polovine 19. stoljeća] </ref>
 
Bio je jedan od najutjecajnijih članova [[Pučka kasina|Pučke kasine]]. Podupirao je [[Luka Mamužić|Luku Mamužića]]. <ref name="oblikovanje">[http://hrcak.srce.hr/file/124149 Robert Skenderović: Oblikovanje bunjevačkog političkog identiteta u Bačkoj tijekom druge polovine XIX. stoljeća] </ref><ref>“Pučka kasina”, Neven, Subotica, 1. siječnja 1903.</ref> Za općinske izbore 1904. u Subotici, bio je na listi Demokratske općinske stranke [[Lazo Mamužić|Laze Mamužića]], zajedno s [[Luka Plesković|Lukom Pleskovićem]] i [[Stipan Matijević|Stipanom Matijevićem]], čime se nastojalo pridobiti bunjevačke Hrvate od "kršćanske stranke", okupljene oko [[Pajo Kujundžić|Paje Kujundžića]] i bivših članova [[Kolo mladeži|Kola mladeži]]. <ref name="oblikovanje"/>
 
== Novinarska karijera ==
Nakon rata uređivao je nekoliko listova bunjevačkih Hrvata.<ref name="Mačković"/>
Uređivao je 1920-ih [[Subotica|subotički]] dvotjednik [[Hrvatske novine (Subotica)|Hrvatske novine]], stranački list [[Vojvođanska pučka stranka|Vojvođanske pučke stranke]]. Taj je list u svoje vrijeme bio jedinim novinama koje su imale hrvatski predznak u Bačkoj. Taj je položaj imao u novinama hrvatskog predznaka zbog tolerantne politike [[Bunjevačko-šokačka stranka|Bunjevačko šokačke stranke]] koj je u svoje redove primila i onaj manji broj bunjevačkih Hrvata koji se nisu osjećali Hrvatima, ali koji se nisu priklonili prosrpskim strankama. To su bile osobe koje su bile vrlo privrženi katoličanstvu te zbog toga protiv srpske politike u državi. BŠS i nacionalno svjesni bunjevački Hrvati su tolerirali tu nehrvatsku struju iz jednostavnog razloga što su bili u srodstvu, da je potrebno svoje držati skupa, tim više što su nacionalno probuđeni bunjevački Hrvati bili svjesni da da hrvatski nacionalno-integracijski proces u Bačkoj nije do kraja završio tih godina.<ref name="Skenderovic">[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=12712 Časopis za suvremenu povijest] [[Robert Skenderović]]: Bunjevačko-šokačka stranka 1920. - 1926., str. 810. </ref> Kao posljedica te suradnje i bliskosti je položaj novinara Miška Prćića, bunjevačkog Hrvata, koji iako se izjašnjavao Jugoslavenom, uređivao je od 1925. do 1929. subotičke [[Hrvatske novine (Subotica)|Hrvatske novine]], dakle novine koji se u nosile hrvatsko ime, a to su u ono vrijeme bile jedine novine u Bačkoj koje su se uopće zvale hrvatskim imenom.<ref name="Skenderovic"/>
 
2.816

uređivanja