Razlika između inačica stranice »Vilim III. Oranski«

Dodana 32 bajta ,  prije 8 godina
bez sažetka
{{izvor}}
[[Slika:King William III of England, (1650-1702).jpg|270px|desno|mini|Vilim III. Oranski]]
'''Vilim III. Oranski''' ([[Haag]], [[14. studenog]] [[1650]]. - Hampton Court, [[8. ožujka]] [[1702]].), [[Nizozemska|nizozemski]] aristokrat i pristalica [[Protestantizam|protestantizma]], princknez Oranski, namjesnik ([[Stadtholderstadtholder]]) [[Nizozemska|nizozemske]] republike, kralj [[Engleska|Engleske]], [[Irska|Irske]] i [[Škotska|Škotske]].
 
Poznat je po tome da je [[Engleska|englesku]] krunu osvojio u [[Slavna revolucija|Slavnoj revoluciji]] kao zet svrgnutog kralja [[Jakov II., kralj Engleske|Jakova II.]] i suprug kćeri [[Jakov II., kralj Engleske|Jakova II.]] [[Marija II., kraljica Engleske|Marije II.]] sas kojom je vladao zajednički. Nakon smrti [[Marija II., kraljica Engleske|Marije II.]] vladao je samostalnosam do svoje smrti.
 
Vilim je postao [[Stadtholder]]namjesnikom Republike [[Nizozemska|Nizozemske]] [[28. lipnja]] [[1672]]. koju, dužnost koju je obavljao do svoje smrti. U Nizozemskoj je nosio titulu ''Willem Hendrik, Prins van Oranje''. Sudjelovao je u mnogim ratovima koji su vođeni protiv [[Katolicizam|katoličke]] [[Francuska|Francuske]] i njezina kralja [[Luj XIV., kralj Francuske|Luja XIV.]] zbog čega su ga pristalice [[Protestantizam|protestantizma]] smatrale svojim vođom. No iza njegova ugleda stajala je i moćnasnažna vojska i flota ratnih brodova koja je bila jedna od najmoćnijih u tadašnjoj [[Europa|Europi]]. Njegova vladavina označila je početak silaskakraja dinastije Stuart sau engleskevladarskoj vladarskepovijesti sceneEngleske.
 
== Rođenje i mladost ==
Vilim je bio sin Vilima II. Oranskog i Marije Stuart, sestrekćeri engleskog kralja [[JakovKarlo III., kralj Engleske|JakovaKarla III.]]. Rodio se u [[Haag]]u [[14. studenog]] [[1650]]. Osam dana prije njegova rođenja umrootac mu je otacumire od [[Boginje|boginja]], stoga je Vilim u trenutku svog rođenja postao vladar [[Nizozemska|Nizozemske]].
 
[[23. prosinca]] [[1660]]., kada je Vilim bio star samo deset godina njegova majka Marija također je umrla od [[Boginje|boginja]]. Stoga je Vilimu za staratelja bio određen njegov ujak, tadašnji engleski kralj [[Karlo II., kralj Engleske|Karlo II.]], a brigu o njemu je vodila njegova baka Amalija. O njegovom obrazovanju brigu je preuzeo tada poznati [[ProtestantizamFrancuzi|protestantskifrancuski]] znanstvenikučenjak i pisac Samuel Chappuzeau.
 
== Na vlasti u Nizozemskoj ==
Vilimov otac je do svoje smrti držao položaj [[Stadtholder]]anamjesnika pet [[Nizozemska|nizozemskih]] provincija i to: HollandHolandije, ZeelandZeelanda, UtrechtUtrechta, GueldersGelderna i OverijsselOverijssela. No nakon njegove smrti Ujedinjene provincije su svojim odlukama ukinule tu funkciju i faktičku vlast u to doba imao je Johan de Witt. [[1667]]. godine Vilim se uz pomoć svojih pristalica pokušao vratiti na vlast, no neuspješno jer su provincije odbile ponovno osnažiti položaj [[Stadtholder]]anamjesnika.
 
Godine [[1672]]. [[Nizozemska]] je bila metom [[Francuska|francuskog]] napada koji je predvodio francuski kralj [[Luj XIV., kralj Francuske|Luj XIV.]] koji je u tome napadu imao pomoć [[Engleska|Engleske]]. Francuska vojska je ubrzo osvojila gotovo cijelu Nizozemsku, a Johan de Witt je potpuno podbacio kao vođa Nizozemaca pa je bio oborenpao s vlasti što je bila velika šansa za Vilima koji ju je iskoristioiskorištava te je ponovno uveouvodi funkciju Stadtholderanamjesnika na koju je onubrzo i ubrzosam i imenovan.
 
Vilim je nastavio borbu protiv Engleske i Francuske udruživši se sa [[Španjolska|Španjolskom]]. Nakon pobjede nad [[Engleska|engleskom]] kraljevskom ratnom flotommornaricom, Vilim je sas Engleskom [[1674]]. sklopio mirovni sporazum. Kako bi ojačao svoju poziciju Vilim se nastojao vjenčatioženiti sa[[Marija nećakomII., kraljica Engleske|Marijom]], nećakinjom engleskog kralja [[Karlo II., kralj Engleske|Karla II.]] i kćerkom njegova brata i budućeg kralja [[Jakov II., kralj Engleske|Jakova]] [[Marija II., kraljica Engleske|Marijom]]. Brak je sklopljen [[4. studenog]] [[1677]]. No iz njega Vilim nije dobio zakonitog nasljednika.
 
== Vilim i previranja u Engleskoj ==
[[1685]]. godine Vilimov punac [[Jakov II., kralj Engleske|Jakov]] naslijedio je, kao Jakov II., englesku krunu nakon smrti svoga brata [[Karlo II., kralj Engleske|Karla II.]]. Zbog svoje [[Katolicizam|katoličke vjere]] [[Jakov II., kralj Engleske|Jakov II.]] je u Engleskoj bio vrlo nepopularan vladar. ZbogSvojom svojevjerskom vjerske politikepolitikom izazvao je ogorčenje [[Protestantizam|protestantskih]] pristalica koji su sas Vilimom godine [[1687]]. počeli pregovarati o oružanojvojnoj invaziji na Englesku kako bi sas vlasti svrgnuli njima omraženog [[Jakov II., kralj Engleske|Jakova II.]].
 
Isprva, Vilim se suprotstavljao ideji invazije na Englesku. No, nakon što je druga žena [[Jakov II., kralj Engleske|Jakova II.]], [[Marija od Modene]] rodila [[Jakov II., kralj Engleske|Jakovu II.]] muškog nasljednika, strah od stvaranja [[Katolicizam|katoličke]] dinastije u Engleskoj je prevladao, a i još poneki politički potezi Jakova II. dodatno su dolijevali ulje na vatru [[Protestantizam|protestantskog]] ogorčenja.
 
No, usprkos svemu, Vilim se i dalje kolebao bojeći se reakcije engleskog naroda na vanjskustranu invaziju, pa je stoga zahtijevao da najugledniji pristalice protestantizma javno i službeno zatraže njegovu intervenciju. [[30. lipnja]] [[1688]]. Sedam biskupa kojekoji jesu bilobili u sukobu sas [[Jakov II., kralj Engleske|Jakovom II.]] uputilo je Vilimu i formalan poziv da vojno interevenira, pa je Vilim počeo pripremati vojnu invaziju.
 
== Slavna revolucija ==
[[5. studenog]] [[1688]]. Vilim se sa svojom vojskom iskrcao na englesko tlo u jugozapadnomna dijelujugozapadu Engleske kod mjesta Brixham. Iskrcao se sa 15.500 vojnika i 4000 konja. Ubrzo su svi [[Protestantizam|protestantski]] zapovjednici engleske vojske prešli na Vilimovu stranu, a također i svo englesko protestantsko plemstvo. Stoga je Vilim vrlo brzo napredovao kroz Englesku. [[11. prosinca]] Vilim je sas vojskom ušao u [[London]] a [[Jakov II., kralj Engleske|Jakov II.]] se pokušao spasiti skokom u rijeku [[Temza|Temzu]] ali je ubrzo uhvaćen. Ne želeći od Jakova napraviti mučenika Vilim ga je [[23. prosinca]] pustio da pobjegne u [[Francuska|Francusku]] gdje ga je [[Luj XIV., kralj Francuske|Luj XIV.]] primio velikodušno davši mu palaču i visoku mirovinurentu.
 
Vilim je ubrzo sazvao (na neregularan način) sazvao parlament koji je [[12. veljače]] [[1689]]. proglasioobznanio da je [[Jakov II., kralj Engleske|Jakov II.]], pobjegavši iz [[Engleska|Engleske]] u stvari abdicirao i proglasio je prijestolje upražnjenim, aali nije ga, po normalnom slijeduredu nasljeđivanja ponudio Jakovljevu mladom sinu, nego njegovoj kćeri [[Marija II., kraljica Engleske|Mariji]]. [[Marija II., kraljica Engleske|Marija II.]] je proglašena kraljicom, a utvrđeno je da će vladati zajedno sa Vilimom. Parlament je sve to ozakonio posebnim zakonom (''Bill of Rights''). Istim zakonom [[Jakov II., kralj Engleske|Jakov II.]] je optužen za zlouporabe za vrijeme svoje vladavine te su stavljeni izvan snage zakoni o toleranciji kojima su bila ukinuta ograničenja za [[Katolicizam|katolike]]. Također je utvrđeno da niti jedan katolik više neće moći naslijediti englesko prijestolje, a propisanapropisan je i linijared nasljeđivanja engleske krune prema kojoj bikojemu krunu trebali naslijeditinasljeđuju potomci Vilima i [[Marija II., kraljica Engleske|Marije II.]], a ako oni ne budu imali potomaka onda će krunu naslijediti Jakovljeva mlađa kći [[Ana, kraljica Engleske|Ana]] i njezini potomci.
== Zajednička vladavina u Engleskoj s Marijom II.==
Biskup londonski Henry Compton okrunio je Vilima III. i [[Marija II., kraljica Engleske|Mariju II.]] u [[Westminsterska opatija|Westminsterskoj opatiji]] [[11. travnja]] [[1689]]. Iako je bilo uobičajeno da krunjenje izvrši nadbiskup canterburyjski to on nije učinio iz razloga što nije smatrao primjerenim initi legitimnim načinomnačin na koji je svrgnut [[Jakov II., kralj Engleske|Jakov II.]]
 
Tijekom zajedničke vladavine sa svojom suprugom [[Marija II., kraljica Engleske|Marijom II.]] Vilim je često bio odsutan bivajući u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] ivodeći vodećitamošnje ratratove s [[Francuska|Francuskom]]. Englesku je pridružio Augsburškom savezu stvorenom da se odupre agresivnoj Francuskoj. Tijekom njegove odsutnosti Engleskom je vladala njegova supruga [[Marija II., kraljica Engleske|Marija II.]]
 
Unutar UnijeBritanije Vilim se suočio s ustancima u [[Škotska|Škotskoj]] i [[Irska|Irskoj]]. Oba ustanka digli su pristalice [[Jakov II., kralj Engleske|Jakova II.]], no Vilim je [[1689.]] u bici kod Killiecrankiea porazio Škote, a [[1690]] u bici kod BoyneaBoyne Irce predvođene [[Jakov II., kralj Engleske|Jakov II.]]
 
Vilimova supruga i suvladarica [[Marija II., kraljica Engleske|Marija II.]] umrla je od [[Boginje|boginja]] [[1694]]. Godine. Premda joj nije bio vjeran u braku (najpoznatija od ljubavnica bila mu je Elizabeth Villiers) Vilima je Marijina smrt duboko pogodila. Vilim u braku s [[Marija II., kraljica Engleske|Marijom]] nije imao potomaka. Nakon njezine smrti nastavio je vladati sam. Premda je odgojen kao [[Kalvinizam|kalvinist]] prihvatio je učenje [[Engleska crkva|Anglikanske crkve]].
== Samostalna vladavina ==
[[Datoteka:William III Statue Bristol.jpg|mini|250px|'''Spomenik Vilimu III. Oranskom u [[Bristol]]u''']]
Nakon [[Marija II., kraljica Engleske|Marijine]] smrti počele su se širiti glasine o Vilimovim [[Homoseksualnost|homoseksualnim]] sklonostima, a pa su izišli i pojedini satirični pamfleti u kojima je ta navodna sklonost isticana. Tijekom svoje samostalne vladavine nakon smrti supruge Vilim se suočio sa zavjerom svojih katoličkih protivnika koja nije uspjela, a nakon te zavjere [[Francuska|francuski]] kralj [[Luj XIV., kralj Francuske|Luj XIV.]] prestao je pomagati svrgnutog [[Jakov II., kralj Engleske|Jakova II.]] te je priznao Vilima kao kralja Engleske i sas njim [[20. rujna]] [[1697]]. sklopio mir u Ryswicku. Nakon toga Vilim više nije bio ugrožen od strane svojih katoličkih oponenata.
Potkraj Vilimove vladavine pojavilo se pitanje nasljedstva engleske krune budući da Vilim nije imao djece, a [[Marija II., kraljica Engleske|Marijina]] sestra princeza [[Ana, kraljica Engleske|Ana]] imala je mnogo djece ali su sva vrlo rano umrla. Kako je [[Ana, kraljica Engleske|Ana]] bila jedina u liniji nasljeđivanja, među pristalicama [[Protestantizam|protestantizma]] pojavili su se novi strahovi da bi nakon smrti buduće kraljice [[Ana, kraljica Engleske|Ane]] krunu mogli preuzeti ponovno nasljednici [[Jakov II., kralj Engleske|Jakova II.]]. Stoga je [[1701]]. Parlament donio ''Zakon o nagodbinasljedstvu'' (''Act of Settlement'') kojim je bilo uređeno da bi krunu nakon [[Ana, kraljica Engleske|Ane]] naslijedila dalja nasljedna linijaloza u liku Sophieunuke Hannover[[Jakov I., izbornicekralj Engleske|Jakova I.]] Sofije, izborne kneginje Hannovera i njezinih protestantskih nasljednikapotomaka. Istim zakonom ograničena je i moć kralja u vođenju ratova pri čemu je za odobravanje novčanih sredstava za vođenje rata bila potrebna suglasnost parlamenta. Također je i osigurana neovisnost sudstva od eventualne kraljeve samovolje.
 
== Smrt ==
Vilim je umro godine [[1702]]. od [[Upala pluća|upale pluća]] koja je nastala kao komplikacija prijeloma ključne [[kosti]] zbognakon što je padapao sas [[Konj|konja]]. Vilim je pokopan u [[Westminsterska opatija|Westminsterskoj opatiji]] pored svoje supruge [[Marija II., kraljica Engleske|Marije II.]] Krunu je naslijedila [[Marija II., kraljica Engleske|Marijina]] sestra i mlađa kći svrgnutoga [[Jakov II., kralj Engleske|Jakova II.]], princeza [[Ana, kraljica Engleske|Ana]].
 
== Zanimljivost ==
Vilimovu pobjedu nad Ircima u bici kod BoyneaBoyne [[1690]]. godine i danas u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] proslavljaju protestantskičlanovi i pristalice protestantskog [[Oranski red|Oranskog reda]] na dan [[12. srpnja]] svojim tradicionalnim [[Marševi Oranskog reda 12. srpnja|marševima]] koji već više stoljeća izazivaju kontroverze i sukobe među [[Sjeverna Irska|sjevernoirskim]] [[Katolicizam|katolicima]] i [[Protestantizam|protestantima]].
 
 
Anonimni suradnik