Arhimed: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Greška u citatu Noli trubare circulus meos, treba biti turbare. |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 9:
U Aleksandrijskoj knjižnici gdje se njegovala filozofska svestranost i na najbezočniji način laskalo vladaru Ptolomeju i njegovoj supruzi Euergeti, radilo je mnogo mladih i sposobnih matematičara. Najsvestraniji je bio sjajni [[Eratosten]], budući Arhimedov prijatelj. Nepisano pravilo je nalagao da svako otkriće prije objavljivanja mora biti poslano nekom drugom matematičaru na provjeru. Tako su vršnjaci Arhimed i Eratosten sve do Arhimedove smrti izmjenjivali brojna pisma u kojima su se nalazila gotovo sva otkrića i jednog i drugog. Vrativši se u Sirakuzu, Arhimed se u početku bavio astronomijom veoma ambiciozno, želeći odjednom sve. [[Sirakuza]] nije dugo mogla uživati svoju slobodu te se stoga Arhimed spremao za obranu svoga grada kako je znao i umio. Gradio je do tada neviđene strojeve trošeći na tom poslu svoju veliku darovitost.
Koncentracija genija bila je tako velika kod Arhimeda da on u pojedinim trenucima ne vidi ništa drugo sem problema kojem se posveti. Stoga on zaboravlja na jelo i prilike u kojima je - crta po nauljenom tijelu, po pepelu vatre gradskog kupatila. Čini se danas sasvim nevažnom ona čuvena izreka: [[Heureka]]! Heureka! i trk iz gradskog kupatila kako bi se ideja primijenila dok je još vruća. Skoro za tadašnju cijelu Sirakuzu Arhimed je bio lud, a on će sve te ljude koji su ga okruživali obraniti od Rimljana i tako im sačuvati živote. Iako je bio i vrstan polemičar, vičan sarkazmu bio je i samokritičan. Nije propuštao ukazati na svoje
Arhimed se bavio običnim, praktičnim problemima, koji su bili primjenjivani na mnogim mjestima, od polja do rudnika, za razliku od nekih njegovih kolega. Najveću slavu stekao je svojim raspravama o zaobljenim geometrijskim tijelima, čiju je površinu i zapreminu izračunavao složenom metodom bliskom današnjem [[infinitezimalni račun|infinitezimalnom računu]]. Također je pronašao zakone poluge, položio osnove [[hidrostatika|hidrostatici]] i odredio približnu vrijednost broja [[
Živjeći u isto vrijeme kada i veliki matematičar Apolonije iz Perge, poznat po svojim radovima iz područja konusnih presjeka, Arhimed se koristio svakom prigodom kako bi pecnuo svog suvremenika kojeg nije trpio. Netrpeljivost je, uostalom, bila obostrana. Parodirajući naslov Arhimedovog spisa Mjerenja kruga i dostignuća u njemu Apolonije je objavio djelo s naslovom Sredstvo za ubrzavanje porođaja. Arhimed mu nije ostao dužan nego je u jednom zadatku koji je uputio Eratostenu, napisanom savršenim epskim jezikom, apostrofirao Apolonija. Problem koji je postavio Arhimed - vezan uz broj bikova na ispaši, zaista je za ondašnje doba bio gotovo nerješiv jer upućuje na ogromne brojeve.
Redak 26:
Ali i u mudrace te neće ubrojiti,
Ako uz to ne izračunaš i različite navike bikova:
Ako se
Oni će u polju zauzeti pravi kvadrat
Širine jednake dužini, i ova bezbrojna masa
Ako se pak pokupe zajedno svi mrki i šareni
(A ostali će zasebno pasti,
Ili je isto ako im dođu i svi ostali),
Tako da u prednjem redu stane jedan, a zatim
U svakom daljem redu sve više,
Koju svi oni popunjuju, tri strane:
Umiješ li sve to naći i duhovnim pogledom
Obuhvatiti veličinu stada i drugima prenijeti,
Gordo koračaj naprijed, kiteći se velikom pobjedom:
Znaj da si,
Naravno, problem je složen, i izražen u suvremenim oznakama izgleda: t2 - 4.729.494 u2 = 1, a rješenje daje broj od 206.545 decimala, za čije bi zapisivanje bilo potrebno 60 stranica petita.
Arhimedova smrt, za vrijeme opsade Sirakuze, poznata je u okvirima koji su do nas stigli zahvaljujući Plutarhovom životopisu vojskovođe Marcela. Međutim izgleda da [[Plutarh]] stvari dotjeruje kada kaže da se [[Marcel]] ljutio i bio ogorčen na vojnika koji je ubio Arhimeda. Ali onu poznatu rečenicu koja se pripisuje Arhimedu:
''Noli
Sirakužani nisu smjeli održavati grob svog velikog mislioca. Njega je jedva pronašao [[Ciceron]] i to zahvaljujući crtežu lopte i valjka koji se nalazio na spomeniku iznad nekoliko stihova urezanih velikom matematičaru u spomen. Odmah sam rekao predstavnicima Sirakuze koji su me pratili da je pred nama bez sumnje Arhimedov nadgrobni spomenik. I zaista, čim su pozvali ljude da isjeku korov i da nam prokrče put i čim smo približili ovom stubu, vidjeli smo u njegovom podnožju natpis. Dio uklesanih stihova mogao se još pročitati, sve ostalo je satrlo vrijeme. I tako, jedan od najslavnijih gradova Grčke, koji je nekada dao svijetu toliko velikana, nije više znao čak ni gdje se nalazi grobnica najgenijalnijeg njegovog građanina se dok se nije pojavio čovjek iz malog grada Arpina, da bi im pokazao taj grob!
No, Arhimedovu slavu nosili su dalje [[Arapi]] i [[Perzijanci]] u [[islam]]skom razdoblju; [[Išak ibn Hunan]], prevodilac Arhimedova remek-djela O lopti i valjku, [[Tabit Ibn Kurah]], prevodilac spisa Mjerenje kruga, zatim Almohtaso abil Hasan, al-Džalil as Sijzi, [[al-Kuhi]], [[al-Mahani]], [[al-Biruni]], a posebno [[Omar Hajam]], pozati pjesnik [[Rubaija]], te najveći [[iran]]ski matematičar [[Al-Hvarizmi]]. Za to vrijeme, [[Europa]] šest stoljeća spava svoj [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] san.
'''Glavna djela''':
| |||