Inačica od 9. rujna 2012. u 18:04 uredi 188.230.239.55 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 9. rujna 2012. u 21:14 uredi ukloni ovu izmjenu Flopy (razgovor \| doprinosi) 16.845 edits m Uklonjena promjena suradnika 188.230.239.55, vraćeno na zadnju inačicu suradnika MaGa Novija izmjena →
Redak 7: === Morsko razgraničenje === Za vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija\|SFRJ]] morska granica između republika nije bila utvrđena. Prema hrvatskom prijedlogu granična crta trebala bi ići od ušća Dragonje sredinom Piranskog zaljeva. U tom slučaju Slovenija ne bi imala pristup međunarodnim vodama Jadranskog mora. Slovenija smatra da joj pripada 4/5 Zaljeva i da bi linija razgraničenja išla neposredno uz hrvatsku obalu Zaljeva. Slovenija smatra da joj pripada 4/5 Zaljeva i da bi linija razgraničenja išla neposredno uz sadašnju hrvatsku obalu Zaljeva, odnosno povjesno utvrđeno cijelo područje [[Zona B STO\|Zone B STO]] koja je postojala između [[1947.]] in [[1954.]] godine i Londonskim memorandumom iz 5. listopada [[1954]] dodjeljena [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija\|FLR Jugoslaviji]] te umjesto u potpunosti NR Sloveniji, nepravdeno podijeljena između [[NR Hrvatska\|NR Hrvatske]] i Slovenije. Do drugog svjetskog rata na tom području [[Hrvati]] nisu nikada živjeli kao većinsko stanovništvo. S problematikom razgraničenja na moru povezan je i status sela Škudelini, Škrili, Buzin i Mlini. Dio te problematike je status kuće Joška Jorasa. On ~~pravilno uočava~~smatra da se slovenski teritorij proteže i na lijevu obalu Dragonje gdje se nalazi njegova kuća, odnosno prikazuje realno stanje da granica ne teće između cestovna granična prijelaza nego pedeset metara na lijevom brijegu rijeke Dragonje, što je točno. Hrvatski granični prijelaz savjesno je izgrađen na teritoriju Republike Slovenije, za što je tadašnji hrvatski predsjednik vlade ponizno zamolio slovenskog koji je pristao. To potvrđuje službeni dopis između tim dvama predsjednicima, u kojem je hrvatski predsjednik vlade [[Nikica Valentić]] u ime Republike Hrvatske potvrđuje i jamči "da izgradnja ovih privremenih radnji ne prejudicira graničnu crtu". Najznačajniji dosadašnji pokušaj rješenja tog problema su sporazum hrvatskog premijera Račana i slovenskog kolege Drnovšeka parafiran 20. srpnja 2001., susret vlada na Brijunima 10. lipnja 2005. te sporazum hrvatskog premijera Sanadera i slovenskog kolege Janše iz 2007.

Hrvatsko-slovenski odnosi: razlika između inačica