Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine: razlika između inačica

== Život i običaji ==

{{glavni|Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine}}

Zavisno od rodova stvarani su zaselci, koja su dobila imena prema topografskom obilježju ili prema rodu. Objekti ([[kuća|kuće]], pojate s torom ili ne i sl.) su uglavnom bili ukopani u zemlju najviše s tri strane i uokolo je bila sopa ili nanešena zemlja, a bili su pokriveni s krovom od zimice ili raži (''krovnjače''), a na sebi su imali ulazna vrata i prozorčiće (''pendžere''), kojih je bilo i unutra za držanje raznih stvari. Većina [[građevina]] bila je s dvije prostorije (jedna za sjedenje, a druga za spavanje), a ispod prostorije za spavanje većinom je bila ''izba'' ili ''šupa''. Kuće pokrivane s crijepom (ciglom) nazivane su [[cigla]]če.<ref>[http://www.hasic-online.at/tradicija/catma/index.html Hasić Online.at] Tradicija - Čatma</ref>

 

== Narodne nošnje ==

{{glavni|Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini}}

Na teritoriju [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] nailazimo na veliki broj različitih nošnji. Sve ove nošnje formirale su se kroz dugi niz godina i nose u sebi elemente ili pak samo tragove elemenata mnogih kulturnih utjecaja, koji su utjecali na razvoj ne samo nošnji nego i općenito na povijesna i društvena zbivanja. Zbog toga u tim nošnjama nalazimo tragove [[balkan]]ske, [[mediteran]]ske i [[orijent]]alne kulture. Ovi kulturni utjecaji su ostavili svoj pečat na narodne nošnje i nesumnjljivo doprinijeli njihovoj diferencijaciji. Istražiti kako su izgledali ljudi u narodnim nošnjama je bilo moguće prije svega sa materijalnim arheološkim ostacima u vidu tkanica, odjevnih predmeta i nakita.

 

 

Od hrvatskih narodnih nošnji mogu se nabrojati: [[Debeljaci|debeljačka]] i [[ivanjska]] u okolini Banja Luke, [[Sasina (Sanski Most, BiH)|sasinska]] u okolini Sanskog Mosta, kraljska i [[Zavalje|zavaljska]] u okolini Bihaća, [[Kupres|kupreška]], [[Livno|livanjska]], [[Šujica (Tomislavgrad, BiH)|šujička]], [[Duvno|duvanjska]] i [[Prozor-Rama|ramska]] u tim navedenim krajevima. U [[Hercegovina|Hercegovini]] se odvajaju dvije varijante humska ([[Zahumlje|Hum]] - stari naziv za Hercegovinu) i brdska. Humska nošnja zahvaća uglavnom zapadni i srednji dio Hercegovine, uključujući tu i okolinu [[Mostar]]a, [[Konjic]]a, [[Stolac (BiH)|Stoca]] i [[Ljubuški|Ljubuškog]], dok se brdska prostire u istočnim dijelovima. Posebnosti u tradicijskom odijevanju Hrvata u pojedinim dijleovima Hercegovine nalazimo u okolici [[Posušje|Posušja]] i [[Grude|Gruda]], u Gornjoj i Donjoj Bekiji, u okolici Ljubuškog, [[Čitluk]]a i Mostara nalazimo belevarsku nošnju, kojoj se naziv dovodi u vezu s bijelom bojom. U mjestima oko [[Čapljina|Čapljine]], Stoca i [[Neum]]a nema posebnih naziva za nošnju. Posebnu podvrstu nalazimo u graničnom području između Hercegovine i Bosne, u Klisu ili Neretvici, kraju oko [[Konjic]]a.

Srednjobosanske nošnje zahvaćaju predjele u dolini [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]], od njenog izvora kod Sarajeva pa sve do [[Maglaj]]a, odnosno do planine [[Ozren]]a, protežući se na istok preko Ozrena i ogranaka planine [[Majevica|Majevice]] do rijeke [[Drina|Drine]], koja čini istočnu granicu. Na zapadnoj strani, lijevo od rijeke Bosne, ove se nošnje pružaju dolinom rijeke [[Lašva (rijeka)|Lašve]] do Travnika, zahvaćajući cijeli prostor izmedju Lašve i rijeke [[Vrbas]], odnosno predjele oko [[Bugojno|Bugojna]], [[Uskoplje|Uskoplja]] i [[Donji Vakuf|Donjeg Vakufa]], a zatim dalje prema Fojnici i dolinom Lepenice sve do granice prema Hercegovini, odnosno do Ivan planine. Južno od Sarajeva ove se nošnje protežu na planine Bjelašnicu, Treskavicu i Jahorinu i izbijaju na Drinu kod [[Goražde|Goražda]]. U ovoj širokoj oblasti nalazimo brojne varijante srpskih i hrvatskih nošnji, dok su nasuprot njima bošnjačke ujednačene, kao i u dinarskim nošnjama. Središnjoj Bosni pripadaju hrvatske narodne nošnje iz okoline [[Žepče|Žepča]], [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]], [[Vareš]]a, [[Tuzla|Tuzle]], [[Sarajevo|Sarajeva]], [[Kreševo|Kreševa]], [[Travnik]]a i [[Uskoplje|Uskoplja]].