Soko (Gračanica, BiH): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Naselje u BiH
|ime = Soko
|slika = soko1
|slika_širina =
|slika_opis =
Redak 68:
 
* internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf
'''O Srednjovjekovnom Gradu Sokolu'''
 
U Bosni ima više Gračanica. Ali je samo jedna ona što se iznenada otkinula od srednjovjekovnog kraljevskog grada Sokola, a zatim naglo zaustavila sahat hoda južnije, s lijeve strane rijeke Sokoluše, ispod starog srednjovjekovnog rudnika željeza, a ispred tamnih obrisa Ozrena i otvorenog vjetrovitog Sprečkog polja, koje se nekad zvaše Gračaničko kao što i Sokoluša bijaše nekada Gračanica rijeka.
 
U doba srednjovjekovne bosanske države, kraljevski grad Soko, nedaleko od Gračanice imao je izuzetno važnu ulogu u odnosima između bosanske kraljevske dinastije Kotromanića i dinastije mađarskih kraljeva i krupnih feudalaca sjeverno od Save.
 
Između ostalih, to dokazuje i jedna latinska isprava u obliku darovnice ili vjenčanog ugovora, kojeg su 2. juna 1429. godine potpisali knez Radivoj Ostojić, sin bosanskog kralja Stjepana Ostoje i brat budućeg kralja srednjovjekovne Bosne Stjepana Tomaša s jedne i Nikola Velički, ugarski velikodostojnk iz Slavonije s druge strane. Taj srednjovjekovni pravni akt, do sada je najstariji pisani trag iz prošlosti gračaničkog kraja, po kojem je i utemeljen Dan općine
Gračanica, 2. juni.
{{mrva-naselje BiH}}
 
Line 79 ⟶ 86:
[[fr:Soko (Gračanica)]]
[[sh:Soko (Gračanica)]]
 
'''O Srednjovjekovnom Gradu Sokolu'''
 
U Bosni ima više Gračanica. Ali je samo jedna ona što se iznenada otkinula od srednjovjekovnog kraljevskog grada Sokola, a zatim naglo zaustavila sahat hoda južnije, s lijeve strane rijeke Sokoluše, ispod starog srednjovjekovnog rudnika željeza, a ispred tamnih obrisa Ozrena i otvorenog vjetrovitog Sprečkog polja, koje se nekad zvaše Gračaničko kao što i Sokoluša bijaše nekada Gračanica rijeka.
 
U doba srednjovjekovne bosanske države, kraljevski grad Soko, nedaleko od Gračanice imao je izuzetno važnu ulogu u odnosima između bosanske kraljevske dinastije Kotromanića i dinastije mađarskih kraljeva i krupnih feudalaca sjeverno od Save.
 
Između ostalih, to dokazuje i jedna latinska isprava u obliku darovnice ili vjenčanog ugovora, kojeg su 2. juna 1429. godine potpisali knez Radivoj Ostojić, sin bosanskog kralja Stjepana Ostoje i brat budućeg kralja srednjovjekovne Bosne Stjepana Tomaša s jedne i Nikola Velički, ugarski velikodostojnk iz Slavonije s druge strane. Taj srednjovjekovni pravni akt, do sada je najstariji pisani trag iz prošlosti gračaničkog kraja, po kojem je i utemeljen Dan općine
Gračanica, 2. juni.