Porga: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Porga''' ili '''Borko''' je ime [[knez]]a [[Hrvati|Hrvata]] što ga spominje [[bizant]]ski car [[Konstantin Porfirogenet]] u svome djelu ''[[De administrando imperio]]''. On bi bio vladar pod kojim su ovi Hrvati primili [[kršćanstvo]].
 
O tome car Konstantin piše: „Od„''Od toga vremena su oni neovisni i samoupravni, i, oni su zahtijevali sveto krštenje od biskupa [[Rim]]a, i bili su poslani [[biskup]]i koji su njih krstili, u vrijeme njihovog kneza Porinou. Njihova je zemlja bila podijeljena u 11 [[starohrvatske županije|županija]] a to su: Hlebiana, Tzenzena, Emota, Pleba, Pesenta, Parathalassia, Brebere, Nona, Tnena, Sidraga, Nina, a njihov [[ban]] (''boanos'') ima (u vlasti) Kribasan, Litzan, Goutzeska“Goutzeska''“ (''DAI'' 30). Po tome, u Porginoj vlasti bili su krajevi između [[Zrmanja|Zrmanje]] i [[Cetina|Cetine]] sa zaleđem u unutrašnjosti, a tome se ima pridodati i područje banske vlasti u [[Krbava|Krbavi]], [[Lika|Lici]] i [[Gacka (pokrajina)|Gackoj]].
 
Kneza kojega na tom mjestu naziva „Porinos“, u sljedećem poglavlju svoga djela Kostantin VII. naziva „Porga“:
 
{{citat|U to su vrijeme ovi Hrvati imali Porgu za svog [[arhont]]a (kneza). Ova zemlja u kojoj su se naselili sami isti Hrvati, bila je u prijašnje vrijeme pod upravom cara [[Rimljani|Rimljana]], pa se zbog toga u zemlji ovih istih Hrvata nalazi palača i hipodromi cara [[Dioklecijan]]a, još sačuvani u gradu [[Salona|Saloni]], blizu grada [[Split]]a. Ovi kršteni Hrvati ne žele ratovati protiv tuđih zemalja, izvan granica svoje zemlje, jer su primili neku vrst proročanskog odgovora i zapovijedi rimskoga [[pape]], koji je u vreme [[Herklije|Heraklija]], cara [[bizantBizant]]inaca, poslao svećenike pokrstio ih. To je stoga jer su poslije krštenja Hrvati napravili jedan ugovor, potvrđen njihovim vlastitim rukama i čvrstim obećanjem, i jamstvom u ime [[sveti Petar|svetoga Petra]] apostola, da oni nikada neće poći protiv neke strane zemlje i s njom ratovati, nego će radije živjeti u miru sa svima koji su voljni jednako tako postupati, i oni su od istoga rimskoga pape primili blagoslov za taj čin, a to je (poruka) ako bi bilo koji stranci pošli u rat protiv zemlje ovih istih Hrvata i nametnuli im rat, tada će moćni Bog ratovati za Hrvate i zaštititi ih, a Petar, [[Krist]]ov učenik, dat će im pobjedu.|De administrando imperio, 31}}
 
Car [[Heraklije]] vladao je u prvoj polovici [[7. stoljeće|7. stoljeća]], pa se vjerojatno ne bi trebalo vidjeti Porgu kao suvremenika Heraklijeva. Naslov „arhonta“„[[arhont]]a“ što mu ga daje Konstantin, kroz stoljeća je bio uobičajen naslov koji su bizantski carevi davali slavenskim knezovima, za razliku od zapadnih izvora koji ih nazivaju ''[[comes]]'' ili ''[[dux]]'', a na kraju i ''[[princeps]]''.
 
Gornji citat je izvadak iz pisma [[papa|pape]] [[Agaton]]a koje je poslao caru Konstantinu IV. Pogonatu (oko god. 679.), a objavio ga je Konstantin VII.