Crnogorski jezik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
m →Kroz povijest: Podatak o natuknici iz Enciklopedija Britannice, plus sitno |
||
Redak 83:
==Kroz povijest==
[[Datoteka:Latin alphabet Śś.svg|mini|300px|desno|'''[[Ś|Slovo Ś na latinici]]''']]
[[Datoteka:Latin alphabet Z with acute.svg|mini|300px|
Sam termin ''crnogorski jezik'' prvi je puta upotrijebio [[francuska|francuski]] autor, pukovnik ''Vialla de Sommieres'' svom putopisu iz [[1813.]] ''Voyage historique et politique au Montenegro'' koji je publicirao kao knjigu u dva toma [[1820.]] godine.▼
▲Sam termin ''crnogorski jezik'' prvi je puta upotrijebio [[francuska|francuski]] autor, [[pukovnik]] ''Vialla de Sommieres'' svom
[[Vuk Karadžić]] u djelu na [[njemački|njemačkom]] jeziku ''Montenegro und die Montenegriner'' iz [[1837.]] nastoji demantirati Sommiera koji "veli za Crnogorski jezik da je dijalekt Grčkoga" <ref> [http://img265.imageshack.us/img265/6460/vukzanjemcezitelji4lm.jpg Vuk Karadžić o crnogorskom jeziku u djelu ''Montenegro und die Montenegriner'' (1837.)]</ref>.
No, sam Karadžić u istom djelu nudi [[definicija|definiciju]] kako su "Crnogorci Slaveni Srpske grane Grčkoga zakona" (grčke vjeroispovijesti) <ref> [http://www.filg.uj.edu.pl/~wwwip/postjugo/texts_display.php?id=134 Vuk Karadžić o Crnogorcima]</ref>, kao što je neznanstveno druge [[Južni Slaveni|južnoslavenske narode]] ili djelove tih naroda proglašavao
[[Srbi|Srpski]] [[književnik]] [[Ljubomir Nenadović]] u svojem poznatom djelu ''O Crnogorcima'' [[1856.]] objavio je kako je, prilikom posjeta Crnoj Gori sredinom 19. stoljeća, ustanovio da ''Crnogorci govore crnogorskim jezikom''<ref>[http://74.125.39.104/search?q=cache:icCdcnVY2dUJ:www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/dokumenti/drugi_o_cg_i_crnogorcima.htm+Ljubomir+Nenadovi%C4%87+crnogorski+jezik&hl=sr&ct=clnk&cd=8&lr=lang_sr Ljubomir Nenadović o crnogorskom jeziku]</ref>. On je također ostavio zapis kako je obavljao promidžbu da se u crnogorskim
▲[[Datoteka:Latin alphabet Z with acute.svg|mini|300px|lijevo|'''[[Ź|Slovo Ź na latinici]]''']]
''"U svim školama, jezik je – crnogorski, u mnogome različan je od onoga priznatog, lijepog jezika na kome je Biblija prevedena. Govorio sam jednom prilikom na Cetinju da bi trebalo, radi književnog jedinstva, da uvedu onaj jezik kojim se danas piše u Beogradu i Novom Sadu. Taj je jezik, na kojem se dosada najviše pisalo i radilo, ostati će zauvijek kao srpski književni jezik. Ako Crnogorci produze svoje škole kao dosada, onda, poslije sto godina, između ta dva jezika biti će veća razlika nego što je između portugalskog i španjolskog.''▼
▲{{citat|'''"U svim školama, jezik je – crnogorski, u mnogome različan je od onoga priznatog, lijepog jezika na kome je Biblija prevedena. Govorio sam jednom prilikom na Cetinju da bi trebalo, radi književnog jedinstva, da uvedu onaj jezik kojim se danas piše u Beogradu i Novom Sadu. Taj je jezik, na kojem se dosada najviše pisalo i radilo, ostati će zauvijek kao srpski književni jezik. Ako Crnogorci produze svoje škole kao dosada, onda, poslije sto godina, između ta dva jezika biti će veća razlika nego što je između portugalskog i španjolskog. Ja ne kažem koji je jezik ljepši, samo napominjem da bi, za ljubav književnoga jedinstva, trebalo manjina pristupiti većini, i da svi koji jedno srpsko ime na sebi nose počnu i jednim jezikom pisati. No na Cetinju nisu nimalo skloni tome"'''}}.
Za jednog zajedničkog putovanja kroz Crnu Goru, dvoje prijateljâ, Vuk Karadžić i [[Ante Mažuranić]] su se prepirali kako narod u Crnoj Gori zove svoje jezik. Pitali su tamošnje ljude koje su susretali kojim jezikom govore. Većina je rekla da govore ''crnogorskim'', a poneki bi rekao i ''hrišćanskim'' jezikom. Priču s ovog putovanja je Ante Mažuranić objavio, a Vuk Karadžić nikad nije to opovrgnuo <ref>pretisak: Govor izrečen u saborskoj sjednici dne 16. veljače 1898. prigodom adresne razprave od zastupnika dra Ante Trumbića, Kolo Matice hrvatske, 1 (149) 1991., br.1-2, str. 200-201 </ref>.
''[[Enciklopedija Britannica]]'' u izdanju [[1911.]] godine u posebnoj natuknici izdaja poseban crnogorski jezik<ref>[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/religija/crnog_pravosl_crkva_i_crnog_jezik_u_enciklopediji_britanica.htm Montenegrina, digitalna biblioteka crnogorske kulture]</ref>, premda mu ne pripisuje osobite razlike u sporedbi sa [[srpski]]m i [[hrvatski]]m:
[[Mađarska|Mađarski]] slavist ''[[Jozsef Bajza]]'' je u svojoj studiji ''[[Crnogorsko pitanje (knjiga)|Crnogorsko pitanje]]'' (izvorno ''A montenegrói kérdés'') [[1927.]] napisao:▼
{{citat|'''"Crnogorski jezik je praktično identičan sa Srpsko-Hrvatskim: on demonstrira određene dijalektičke varijacije i pozajmljuje do određene mjere i iz Turskog i Italijanskog"'''.}}
▲[[Mađarska|Mađarski]] [[slavistika|slavist]]
{{citat|'''"Petovjekovna borba koju su Crnogorci vodili sa [[Turci|Turcima]] izolovala ih je od svijeta i sabila u vrletne i nepristupačne klance. I zato su ostali izolirani i lingvistički. Njihov se jezik razvijao neovisno i dobio je originalno obilježje. Čak i u jeziku se manifestira državna i nacionalna neovisnost Crne Gore"''
==Borba za priznanje crnogorskog jezika==
| |||