Strabon: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: scn:Strabbuni
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
Najznačajnija ličnost po tom imenu bio je '''Strabon''' (grčki &Sigma;&tau;&rho;&#x3ac;&beta;&omega;&nu;; rođen [[63. pr. Kr.|63. pr. Kr.]] ili [[64. pr. Kr.|64. pr. Kr.]], umro o. [[24|24. po. Kr.]]), [[Grčka|grčki]] [[povijest|povjesničar]], [[zemljopisac]]<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/8485 Opvsc. archaeol. 16, 165-181 (1992.)] Bruna Kuntić-Makvić i Marina Šegvić: Katančićev opis Siscije, str. 165.-166.<br>''Katančić je ipak spomenuo samo sedmoricu "starih pisaca", dok mu je repertoar literature daleko opširniji - broji dvadeset i dvije stavke. Među starima se ističu Strabon, Apijan, Dion Kasije i Plinije Stariji, dakle zemljopisci i oni povjesničari koji su prenijeli pojedinosti o rimskom vojevanju na području današnjeg Siska.''</ref> i [[filozofija|filozof]]. U današnje vrijeme Strabon je uglavnom slavan po svojoj ''Geografiji'' (grčki ''&Gamma;&epsilon;&omega;&gamma;&rho;&alpha;&phi;&iota;&kappa;&#x3ac;''), djelu u 17 knjiga koje sadrže povijest i opise ljudi i mjesta diljem njemu poznatog svijeta.
 
Strabon je rođen u imućnoj obitelji iz Amaseje (današnja [[Amasya provincija|Amasya, Turska]]) nau [[Pont (kraljevstvo)|Pontu]], koji je postao dijelom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] upravo u vrijeme oko njegova rođenja. Učio je pod vodstvom mnogih zemljopisaca i filozofa, prvo u vlastitom kraju, a kasnije i u [[Rim|Rimu]]. U filozofiji je bio [[stoicizam|stoik]], a u politici zagovornik rimskog imperijalizma. Kasnije je poduzeo znatna putovanja, među ostalim u [[Egipat]] i [[Etiopija|Etiopiju]]. Nije poznato kada je napisao ''Geografiju'' iako naznake u njoj smještaju završnu verziju u vrijeme vladavine cara [[Tiberije|Tiberija]]. Neki smještaju njegove prve skice oko [[7|7. po. Kr.]], drugi pak oko [[18|18. po. Kr.]] Spominje se smrt mauretanijskoga kralja Jube koja se dogodila [[23|23. po. Kr.]]
 
Strabonova ''Historia'' je izgubljena: sam ju Strabon navodi, a i ostali stari pisci spominju da je postojala. Sve što je ostalo od nje jest fragmenat papirusa koji se danas čuva na Milanskom sveučilištu (prenumeriran P[apirus] 46).