Voskrsenja ne biva bez smrti (1922.): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Infookvir film
'''Voskrsenja ne biva bez smrti''' prvi [[Crnogorci|crnogorski]] igrani nijemi [[film]] snimljen u [[Italija|talijanskoj]] produkciji [[1922.]] godine.
| naslov filma = '''Voskrsenja ne biva bez smrti / Non c'è resurrezione senza morte'''
| naslov originala =
| slika =
| opis slike =
| veličina slike =
| režija = C. Luperini
| producenti = [[Sangro film]], [[Rim]], uz financijsku potporu [[Helena Savojska|Jelene Savojske, talijanske kraljice]]
| scenarij = [[Vladimir Popović (pravnik)|Vladimir Popović]], savjetnik [[Gabriele D'Annunzio]]
| pripovjedač =
| glavne uloge = [[Elena Sangro]]<br>[[Carlo Gualandri]]<br>[[Carlo Gualandri]]<br>[[Carlo Gualandri]]<br>[[Kamilo De Rossi]]
| glazba =
| snimatelj =
| montaža =
| scenografija =
| kostimografija =
| distributer =
| godina = [[1922.]]
| trajanje = oko 180 min.
| država = {{ZD+X/C|CG}}
| jezik =
| budžet =
| žanr = [[ratni film]]
| prethodni =
| sljedeći =
| web stranica =
| imdb_id =
}}
 
'''Voskrsenja ne biva bez smrti''' ([[talijanski]] '''Non c'è resurrezione senza morte''') prvi [[Crnogorci|crnogorski]] [[igrani nijemifilm|igrani]] [[nijemi film]] snimljen u [[Italija|talijanskoj]] produkciji [[1922.]] godine.
 
Za cilj je imao animirati svjetsko mnijenje u pokušaju spriječavanja nestanaka [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]] s povijesne karte njezinim nasilnim priključenjem [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]].
Line 6 ⟶ 35:
 
==O filmu==
Crnogorski [[ministar]] u egzilu [[Vladimir Popović (pravnik)|Vladimir Popović]] scenarist je ovoga filma. Financijsku je potporu snimanju filma dala talijanska [[kraljica]] [[Helena Savojska]], kći kralja [[Nikola I. Petrović|Nikole I. Petrovića]]. No, bitnu je pomoć okupljanju tadašnjih prvorazrednih talijanskih sineasta i razradi ideje filma dao talijanski pjesnik [[Gabriele D'Annunzio]], koji je godinama bio aktivni sudionik raznih promodžbenih akcija za ''crnogorsku stvar''.
 
==Akteri==
[[Film]] je sniman u [[producent|produkciji]] tvrtke ''Sangro film'' u studijima u [[Rim|Rimu]], te u okolici, a u pojedinim masovnim scenama sudjelovali su pripadnici [[Crnogorska vojska 1919.-1921.|pripadnici Crnogorske vojske]] u Italiji]].
 
[[Redatelj]] je bio ''C. Luperini'', a glavne role tumače ''Elena Sangro, Carlo Gualandri, Kamilo De Rossi, Enrico Skatici''.''
 
==Radnja==
Ovaj nijemi film bio je dug 2.050 metara[[metar]]a (blizu dva sata prikazivanja). Sastojao se od ''prologa, tri dijela i epiloga''.
 
* '''[[PROLOG]]''' prikazuje romantiziranu povijest Crne Gore, te obitelji ''Đorđa Simovića'' i njegove sinove, ''Jakšu'' i ''Pavla''.
 
* '''PRVI DIO''' se odigrava desetak godina kasnije. Prikazuje početak [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. ''Jakša Simović'' je crnogorski [[časnik]] i odlazi na bojište, a prati ga njegova zaručnica ''Milena''. ''Crnogorska vojska'' se hrabro bori, ali mora položiti oružje pred jačim protivnikom.
 
* '''DRUGI DIO''' prikazuje [[austro-ugarska|austro-ugarsku]] okupaciju. Jedan je od okupacijskih časnika i ''Pavle Simović'' koji ne zna svoj pravi identitet, jer je odrastao i školovan u [[Beč|Beču]], te misli da je [[Austrija|Austrijanac]]. [[Crnogorci]] pripremaju ustanak, ali zbog izdaje ''Austrijanci'' hapse ''Jakšu Simovića'', dok se general [[Radomir Vešović]] ([[crnogorska povijest|povijesna ličnost]]) odmetnuo u planine radi nastavka oružane borbe.
 
* '''TREĆI DIO''' prikazuje kako zaručnica ''Milena'' pokušava spasiti svog ''Jakšu Simovića'' iz zatvora, no ne uspijeva, jer ga ''Austrijanci'' osuđuju na smrt i strijeljaju. U međuvremenu, ''Pavle Simović'' saznaje za svoje crnogorsko podrijetlo i pridružuje se crnogorskim [[komiti|komitskim]] postrojbama ''generala Vešovića''.
 
* '''EPILOG''' prikazuje situaciju u Crnoj Gori [[1918.]] kroz oružni otpor crnogorskog naroda prisajedinjenju [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]], scene [[Božićna pobuna|Božićne pobune]], te ''generala Vešovića'' koga su vlasti ''Kraljevine SHS'', strpale u zatvor i sudile mu u montiranom procesu [[1921.]] godine.

Film se završava simboličnom apoteozom slobodnoj i neovisnoj Crnoj Gori.
 
==Sudbina filma==
Line 31 ⟶ 62:
Prvi je o filmu ''Voskrsenja ne biva bez smrti za doba'' [[SFRJ]] pisao crnogorski autor [[Ratko Đurović]] (''“Vladimir Popović, prvi crnogorski sineast”, Stvaranje, 12, 1973, Titograd'') a o filmu se znalo samo na osnovu sekundarnih izvora - napisa iz tiska i memoarskih zapisa.
 
Značajnu dokumentaciju o filmu je sačuvala obitelj [[Vladimir Popović|Vladimira Popovića]], kao i obitelj [[Pero Šoć|Pera Šoća]], nekoć također crnogorskog ministra u egzilu.
 
Od ovih je obitelji ''Jugoslovenska kinoteka'' iz [[Beograd|Beograda]] dobila 21 metar filmskog materijala, originalni scenario i 15 fotografija iz filma. Zahvaljujući vrijednom radu ''prof. Kosanovića'' godine [[1995.]] od ''Kinoteke Furlanije'' pribavljeno je još 117 metara a u ''Rimu'' je pronađeno još oko 30 fotografija iz ovoga filma.