Inačica od 19. rujna 2012. u 22:04 uredi 83.131.93.184 (razgovor) →‎Stari vijek ← Starija izmjena		Inačica od 19. rujna 2012. u 22:09 uredi ukloni ovu izmjenu MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.872 edits m Uklonjena promjena suradnika 83.131.93.184, vraćeno na zadnju inačicu suradnika TjBot Novija izmjena →
Redak 11: Prve knjižnice nastale su prije više tisuća godina. Pri iskopavanju starog grada [[Ur]]a, u [[Mezopotamija\|Mezopotamiji]], znanstvenici su otkrili glineni pečat. Bio je cilindričnog oblika s natpisima i pripadao je prvoj knjižnici. Već oko [[700. pr. Kr.]] narodi [[Mezopotamija\|Mezopotamije]] imali su dobro uređene knjižnice po svojim ~~hramovim~~hramovima i palačama. Knjige su u tim knjižnicama bile glinene pločice ispisane [[Klinopis\|klinastim]] [[pismo]]m. Tisuće takvih pločica raspoređenih prema područjima [[znanost]]i, činile su zbirke koje su predstavljale prve prave knjižnice. Jedna od njih tzv. [[Asurbanipal]]ova [[Asurbanipalova knjižnica\|knjižnica]] s oko 22.000 glinenih pločica, koja se danas čuva u [[Britanski muzej\|Britanskom muzeju]] u [[London]]u. [[Drevni Egipat\|Egipćani]] su također imali knjižnice koje su čuvali svećenici po hramovima. Knjige su bile napravljene u obliku svitaka od papirusa. Zasigurno najpoznatija knjižnica svih vremena bila je u [[Aleksandrija\|Aleksandriji]], osnovana je [[300. pr. Kr.]] i imala je najmanje 70.000 svitaka od [[papirus]]a. Redak 27: === Suvremeno doba === U ~~ovo~~današnje ~~vrime~~vrijeme najpoznatije knjižnice na Zapadu su: ~~Moja~~Nacionalna knjižnica u [[Pariz]]u (oko 2,100.000 knjiga i rukopisa.), [[~~Španjolski~~Britanski muzej]] u [[London]]u (1,500.000 knjiga i 50.000 rukopisa), Carska knjižnica u [[Berlin]]u (800.000 knjiga i 24.000 rukopisa), koliko ima i knjižnica u [[München]]u. == Vanjske poveznice ==

Knjižnica: razlika između inačica