Jugoslavenska demokratska stranka: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Ispravci krivih navoda (mojih vlastitih - hjah, brzopletost...) i dopune |
||
Redak 1:
'''Demokratska stranka''' (DS) osnovana je ubrzo nakon osnivanja [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovanaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]], [[1919]]., ujedinjenjem niza jugoslavenski orijentiranih stranaka sa područja bivše [[Austro-Ugarska|Austrougarske]] (Slovenija, Hrvatska, Dalmacija, Bosna, Vojvodina), koje je predvodio [[Svetozar Pribićević]], čelna osoba [[Hrvatsko-srpska koalicija|Hrvatsko-srpske koalicije]], sa strankama iz [[Srbija|Kraljevine Srbije]]: [[Samostalna radikalna stranka]] (predsjednik [[Ljubo Davidović]]), [[Naprednjačka stranka]] (predsjednik [[Vojo Marinković]] i [[Liberalna stranka]] (predsjednik [[Vojo Veljković]]. Iako je Pribićević dao inicijativu za osnivanje nove stranke, on kao [[prečani]]n nije bio pogodna osoba za osvajanje glasova u Srbiji, pa je za predsjednika nove stranke izabran Ljubo Davidović.
Na izborima za Ustavotvornu skupštinu [[1920]]. stranka osvaja najveći broj glasova i 92 mandata. Bila je jedina stranka kadra osvajati glasove u svim dijelovima nove države. Osvaja većinu glasova Srba [[prečani|prečana]] i jedan dio glasova Hrvata, osobito u Dalmaciji, gdje dio Hrvata traži potporu u snažnoj jugoslavenskoj državi protiv talijanske opasnosti.
Međutim, suparništvo Pribičevića i Davidovića, odnosno srbijanaca i prečana, od početka je dijelilo stranku u dva tabora. Dok je Pribičevića pokretala odanost idealu integralnog jugoslavenstva i unitarističkom uređenju države, za političare iz Srbije najvažnija je bila taktika u nastojanju da se potisne dominacija [[Radikalna stranka (Srbija i Jugoslavija)|Radikalne stranke]] u Srbiji. Zato su oni bili spremni i na popuštanja i kompromise sa [[federacija i konfederacija|federalističkim]] koncepcijama koje zastupa prije svega [[Stjepan Radić|Radićeva]] [[HRSS]].
U vrijeme [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] djelovanje DS je, kao i ostalh stranaka, zabranjeno. Pod pritiskom diktature približavaju se [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatskoj seljačkoj stranci]] i prihvaćaju [[federacija|federalizam]] kao rješenje nacionačnog pitanja u [[Kraljiveina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]. Na parlamanternim izborima [[1935]]. i [[1938]]. nastupaju kao udružena opozicija zajedno sa [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratskom koalicijom]]. ▼
Več godine [[1924]]. dolazi do raskola. [[Svetozar Pribičević|Pribičević]] istupa iz stranke kojoj je osnivač i osniva [[Samostalna demokratska stranka|Samostalnu demokratsku stranku]], koja će na parlamentarnim izborima [[1925]]. osvojiti većinu glasova Srba [[prečani|prečana]] i manji dio glasova Hrvata i drugih. Demokratska stranka, na čelu sa [[Ljubo Davidović|Ljubom Davidovićem]], uglavnom je ograničena na osvajanje glasova u Srbiji. Kasnije međutim dolazi do novog preokreta, kada Pribičević pravi radikalan okret i [[1927]]. sklapa koaliciju ([[Seljačko-demokratska koalicija]] (SDK) sa ranijim žestokim oponentom [[Stjepan Radić|Stjepanom Radićem]].
▲U vrijeme [[Šestojanuarska diktatura|Šestojanuarske diktature]] djelovanje
Uvođenjem parlamentarne demokracije u Srbiji početkom 1990-ih ponovo je osnovana Demokratska stranka, koja se poziva na nasljeđe ove stranke. Ona je od početka ograničena isključivo na Srbiju.
{{stub-povj}}
| |||