Inačica od 19. rujna 2012. u 21:46 uredi El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.446 edits Nova stranica: {{radovi24}} mini\|'''Kardinal Jules Mazarin'''<br />Portret Pierra Louisa Boucharta '''Jules Mazarin''', (Pescina, Abruzzi, Italija, [[14. srpnja]...		Inačica od 22. rujna 2012. u 14:44 uredi ukloni ovu izmjenu El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.446 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: ~~{{radovi24}}~~ [[Datoteka:Mazarin.jpg\|mini\|'''Kardinal Jules Mazarin'''<br />Portret Pierra Louisa Boucharta]] '''Jules Mazarin''', (Pescina, [[Abruzzi]], [[Italija]], [[14. srpnja]] [[1602.]] - Vincennes, [[Francuska]] [[9. ožujka]] [[1661.]]), bio je [[kardinal]] i ~~francuski~~predsjednik ~~prvi~~vlade ~~ministar~~Francuske od 1642. do svoje smrti. ~~Rodno~~Rođen ~~ime mu je bilo~~kao Giulio Mazarini i bio je podrijetlom iz jedne [[Sicilija\|sicilijanske]] obitelji. Studirao je u [[Rim]]u kao i na [[Španjolska\|španjolskim]] sveučilištima u [[Alcalá de Henares]]u i [[Salamanca\|Salamanci]]. 1620.-ih upoznaje [[Luj XIII., kralj Francuske\|Ludviga XIII.]] i kardinala [[Armand Jean du Plessis, kardinal Richelieu\|Richelieua]] u Francuskoj. 1641. Richelieu ga predlaže za kardinala i svog nasljednika. Richelieu umire 1642., poslije čega Ludvig XIII. uzima Mazarina za predsjednika vlade. Mazarin pokušava provesti Richelieuove ideje. Ratovi protiv Španjolske se nastavljaju. Prvi rat završava [[Westfalski mir\|westfalskim mirom]] 1648., a drugi pirinejskim mirom 1659. U oba rata Francuska ja osvojila nove oblasti. 1641.Richelieu ga predlaže za kardinala i svog nasljednika. Richelieu umire 1642., poslije čega Ludvig XIII. uzima Mazarina za svog prvog ministra. Mazarin pokušava provesti Richelieuove ideje. Ratovi protiv Španjolske se nastavljaju. Prvi rat završava [[Westfalski mir\|westfalskim mirom]] 1648., a drugi pirinejskim mirom 1659. U oba rata Francuska ja osvojila nove oblasti. ~~Mazarin je imao finacijskih poteškoća i to se odrazilo kroz opće nezadovoljstvo prema kardinalu zbog čega izbija ustanak (La Fronde) 1648.~~ Početkom 1651. Mazarin je bio primoran pobjeći iz Pariza za Brühl, blizu [[Köln]]a, odakle nastavlja upravljati Francuskom. Vraća se ponovno u Francusku ali opet bježi 1652. Vraća se u Pariz 3. veljače na opće zadovoljstvo naroda. U biti on je upravljao Francuskom zajedno s [[Luj XIV., kralj Francuske\|Ludvigom XIV.]], kada je kralj u dobi od 13 godina proglašen zrelim (1651).▼ Jedn od dokaza Mazarinovog interesa i strasti prema [[književnost]]i, je knjižnica Bibliothéque Mazarine u Parizu koja je nazvana prema njemu. Knjižnica je otvorena za javnost 1643. ▼ ▲Mazarin je imao finacijskih poteškoća i to se odrazilo kroz opće nezadovoljstvo prema kardinalu zbog čega izbija ustanak (La Fronde) 1648. Početkom 1651. Mazarin je bio primoran pobjeći iz Pariza za Brühl, blizu [[Köln]]a, odakle nastavlja upravljati Francuskom. Vraća se ponovno u Francusku ali opet bježi 1652. Vraća se u Pariz 3. veljače na opće zadovoljstvo naroda. U biti on je upravljao Francuskom zajedno s [[Luj XIV., kralj Francuske\|Ludvigom XIV.]], kada je kralj u dobi od 13 godina proglašen zrelim (1651). ▲Jedn od dokaza Mazarinovog interesa i strasti prema [[književnost]]i, je knjižnica ''Bibliothéque Mazarine'' u Parizu koja je nazvana prema njemu. Knjižnica je otvorena za javnost 1643. {{GLAVNIRASPORED:Mazarin, Jules}} Line 24 ⟶ 17: [[Kategorija:Biografije, Italija]] [[Kategorija:Biografije, Francuska]] <!-- interwiki -->

Jules Mazarin: razlika između inačica