Inačica od 22. ožujka 2011. u 06:31 uredi Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Telegraf=brzojav, telegram=brzojav(ka) ← Starija izmjena		Inačica od 24. rujna 2012. u 15:24 uredi ukloni ovu izmjenu Markus cg1 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 6.976 edits m wp, sitno Novija izmjena →
Redak 1: '''Crnogorsko brzojavstvo''' (~~orig.~~ [[crnogorski jezik\|orig. crnogorski]] ''Knjaževsko Crnogorsko Brzojavstvo'') ustanovljeno [[1869.]] uz pomoć [[Rusko Carstvo\|Ruskog Carstva]] kada su otvorena prve ~~brzojavne~~[[brzojav]]ne veze između [[Cetinje\|Cetinja]], [[Rijeka Crnojevića\|Rijeke Crnojevića]], [[Orja Luka\|Orje Luke]] i nešto kasnije [[Virpazar]]a. Iste je godine, preko [[Kotor\|Kotora]] uspostavljena brzojavna veza sa [[Austro-Ugarska monarhija\|austro-ugarskom monarhijom]]. ===Povijest crnogorskog bezojavstva=== [[1870.]] donesen je ''Zakon o brzojavstvu''. Prvi crnogorski telegrafist je bio Nikola Brzak, podrijetlom iz Srbije. Ravnatelj (orig. ''upravitelj'') bio je vojvoda [[Ilija Plamenac]], ministar obrane ([[1879.]]-[[1905.]]) a brzojavstvo je dugo vremena smatrano ponajprije kao ustanovu od vojno-obrambene važnosti (vidi: [[Crnogorska vojska 1879.-1912.]]). ▼ [[1870.]] donesen je ''Zakon o brzojavstvu''. ▲~~[[1870.]] donesen je ''Zakon o brzojavstvu''.~~ Prvi crnogorski telegrafist je bio Nikola Brzak, podrijetlom iz [[Kraljevina Srbija\|Srbije]]. Ravnatelj (orig. ''upravitelj'') bio je [[vojvoda]] [[Ilija Plamenac]], [[Popis crnogorskih ministara obrane 1879.-1921.\|ministar obrane]] ([[1879.]]-[[1905.]]) a brzojavstvo je dugo vremena smatrano ponajprije kao ~~ustanovu~~ustanova od ~~vojno-obrambene važnosti (vidi:~~ [[Crnogorska vojska 1879.-1912.\|vojno-obrambene važnosti crnogorske države]]). Do [[1910.]] Crna Gora je imala 25 zemaljskih brzojavnih postaja. ===Radio-telegrafska postaja=== Prva radio-telegrafska postaja, ne samo u Crnoj Gori već i na Balkanu, otvorena je u [[Bar (grad)\|Baru]] 3. avgusta [[1904.]] , a bila je u vezi sa radiotelegrafskom postajom u Bariju ([[Italija]]). Dobila je naziv ''Volujica'', po brdu na kome je bila smještena zgrada postaje s opremom i antenski sustav od dva rešetkasta stuba visine blizu 50 metara i žičane antene između njih, dok je ona u Bariju imala ime ''San Cataldo''. ▼ Prva radio-[[telegraf]]ska postaja, ne samo u Crnoj Gori već i na [[Balkan]]u, otvorena je u [[Bar (grad)\|Baru]] [[3. kolovoza]] [[1904.]] , a bila je u vezi sa radiotelegrafskom postajom u [[Bari]]ju ([[Kraljevina Italija]]). ▲~~Prva radio-telegrafska postaja, ne samo u Crnoj Gori već i na Balkanu, otvorena je u [[Bar (grad)\|Baru]] 3. avgusta [[1904.]] , a bila je u vezi sa radiotelegrafskom postajom u Bariju ([[Italija]]).~~ Dobila je naziv ''Volujica'', po brdu na kome je bila smještena zgrada postaje s opremom i [[antena\|antenski]] sustav od dva rešetkasta stuba visine blizu 50 ~~metara~~[[metar]]a i [[žica\|žičane]] antene između njih, dok je ona u Bariju imala ~~ime~~naziv ''San Cataldo''. Svečanosti puštanja u rad radio-postaje bio je nazočan ~~knez~~[[knjaz]] [[Nikola I. Petrović]] uz crnogorske ministre te osobno [[Guglielmo Marconi]] i talijanski dužnosnici. ~~Knez~~ Nikola I. odlikovao je Marconija [[Crnogorska odličja do 1921.\|''Ordenom za nezavisnost Crne Gore'' ~~(vidi: [[Crnogorska odličja do 1921.~~]]). O ovome događaju otvaranja radio-telegrafske postaje ~~izvještavao~~izvješćivao je i ~~ondašnji~~ ''[[Glas Crnogorca]]'' (~~citat na~~ [[crnogorski jezik\|citat kao u crnogorskom ~~jeziku~~izvorniku]]): * ''"Već u ranu zoru okupilo se na Volujici, na kojoj je štacija podignuta, hiljadama naroda, kako iz mjesta i okoline mu, tako i iz susjednih pograničnih krajeva. U 9 sati iz jutra stigao je tamo nj. kr. v. [[Gospodar]] s pratnjom i dočekan je od okupljenog naroda najburnijim ovacijama. Nakon izvršenog crkvenog obreda vojvoda [[Gavro Vuković]] održao je govor na koji mu je odgovorio markiz Kuzani, a na kraju se Markoni zahvalio knjazu Nikoli na lijepom dočeku i ukazanim počastima. Nakon ovoga, slijedio je pregled radiotelegrafske stanice i na kraju se prišlo zakuski u paviljonu naročito podignutom za tu priliku. Prilikom zakuske, knjaz Nikola je nazdravio kralju Italije i poželio sreću i napredak italijanskom narodu, a Markoni, uzvraćajući zdravicu, to isto je poželio knjazu Nikoli i crnogorskom narodu. Drugu zdravicu knjaz je podigao u zdravlje Franca Josifa ([[Franjo Josip I.]]), vladara susjedne monarhije. Na kraju su pročitane depeše koje je knjaz Nikola tom prilikom uputio italijanskom kralju, austrijskom caru".'' ==Vanjske poveznice==

Crnogorski brzojav: razlika između inačica