Selca: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 93.142.137.190, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Kubura |
Uklanjanje izmjene 3688511 što ju je unio/unijela Zeljko (Razgovor sa suradnikom:Zeljko) |
||
Redak 21:
== Povijest ==
Selca se prvi put spominju u dokumentu Povaljska listina iz 1184. godine.
== Poznate osobe ==
Line 43 ⟶ 39:
U apsidi crkve Krista Kralja nalazi se kip Srca Isusova, rad proslavljenoga hrvatskoga kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]]. Umjetnik je 1956. godine gipsani model poklonio Selčanima, a oni su od topovskih čahura prikupljenih uokolo mjesta (zaostalih iz Drugoga svjetskoga rata) izlili Meštrovićev kip u broncu.
Kraj crkve Krista Kralja podignut je spomenik papi [[Ivan Pavao II.|Ivanu Pavlu II.]], djelo kipara [[Kuzma Kovačić|Kuzme Kovačića]]
U blizini papina spomenika, nalazi se skupina kipova - poprsja prvog predsjednika RH dr [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] te iskrenih boraca za priznanje Hrvatske 1991., bivših ministara vanjskih poslova SR Njemačke [[Hans Dietrich Genscher|Hansa Dietricha Genschera]] i Austrije [[Alois Mock|Aloisa Mocka]].
Line 59 ⟶ 55:
Župnik u Selcima je velečasni don Jakša Rubinić, podrijetlom iz Vrisnika na otoku Hvaru.
Godine 1991. pjesnik, liječnik i diplomat, dr. Drago Štambuk, utemeljio je svehrvatsku pjesničku manifestaciju "Croatia rediviva" koja protežira sva tri hrvatska jezika: čakavski, kajkavski i štokavski. Manifestacija se održava na središnjem mjesnom trgu, Pijaci, početkom kolovoza, i na njoj su nastupili neki od najvećih hrvatskih pjesnika (Dragutin Tadijanović, Vesna Parun, Slavko Mihalić, Tonko Maroević, Luko Paljetak, Jakša Fiamengo, Joško Božanić...). Nakon pjesničkog maratona utemeljitelj priredbe Drago Štambuk kruni maslinovim vijencem jednog od pjesnika, te on time postaje "poeta oliveatus", a nekoliko stihova oliveata kleše se u kamenu ploču i postavlja na "Zid od poezije".
Neko vrijeme u Selcima je djelovala dramska skupina "Mirina", koja je svoje predstave temeljila na lokalnim temama i čakavštini, a nekoliko je godina organizirala i selačke karnevalske svečanosti (Selaški krnovaj).
|