Ozeblina

Smrzotine (ozebline) su lokalna akutna oštećenja kože i potkožnog tkiva uzrokovane hladnoćom. Oštećenja nastaju nakon dužeg izlaganja ekstremnoj hladnoći. Iako lokalna oštećenja tkiva mogu nastati, pod određenim okolnostima, pri temperaturi iznad nule, pojava smrzotina dolazi u obzir samo u slučajevima kada je temperatura okoline ispod 0oC. Najčešće su zahvaćeni periferni dijelovi tijela: nos, uška, prsti, ruke, stopalo. Početne promjene očituju se na koži tvrdoćom, bljedilom, kasnije crvenilom i plavkastom bojom. Zahvaćeno područje obično je manje osjetljivo na dodir, iako može biti prisutna jaka bol. Nagli prestanak osjećaja hladnoće pouzdan je znak početka procesa smrzavanja. Brzina razvoja i težina smrzotine ovise prvenstveno o stupnju hladnoće i trajanju izloženosti, premda postoje i drugi činioci koji mogu bitno utjecati na ishod: opće stanje periferne cirkulacije, stupanj vlažnosti, vjetar, itd.

Prva pomoć 1. Ozlijeđenog, prema mogućnostima, prenijeti u toplu prostoriju, skinuti vlažnu odjeću kao i sve što steže: npr. čarape, čizme, cipele, rukavice, prsten. Svakom bolesniku sa smrzotinama treba odrediti unutarnju tjelesnu temperaturu i po potrebi primijeniti odgovarajuće postupke. Mjehuri se ne smiju otvarati, samo se pokriju sterilnom gazom. Prsti na rukama i nogama drže se odvojeni umetnutom mekanom i suhom tkaninom.

2. Ako je dostupna medicinska pomoć, bolje je na zahvaćena područja staviti suhu sterilnu gazu (prste na rukama i nogama potrebno je odvojiti umetnutom mekanom i suhom tkaninom), smrznuti ekstremiteti moraju se imobilizirati, te ozljeđenog transportirati u medicinsku ustanovu.

3. Ako medicinska pomoć nije dostupna, možete dati prvu pomoć ugrijavanjem smrzotine. Smrzotine se ne smiju naglo ugrijavati stavljanjem u toplu vodu ili pokrivati termoforima. Da bi se spriječila pojava lokalnih mehanizama destrukcije, koji se maksimalno razvijaju za vrijeme naglog ugrijavanja, prije tretiranja lokalne ozljede toplinom valja provesti ugrijavanje unutrašnjosti tijela (unošenje bolesnika u toplu prostoriju i davanje toplih napitaka). Nakon podizanja unutarnje temperature valja započeti ugrijavanje smrznutih dijelova tijela u vodi početne temperature 10 do 15oC. Temperatura vode postupno se povećava, svakih 5 minuta za 5oC, do maksimalne temperature od 40oC. Trljanje smrznutog dijela tijela snijegom ili rukama, ili izlaganje izravnom izvoru topline je zabranjeno jer takav postupak redovito uzrokuje još veća oštećenja i stvara povoljne uvjete za infekciju

4. Smrznuti dijelovi tijela moraju potpuno mirovati – moraju se imobilizirati priručnim ili standardnim sredstvima. 5. Ponovno smrzavanje odmrznutih dijelova tijela može uzrokovati još veća oštećenja nego prvobitna smrzotina. Da bi se to spriječilo, treba zahvaćene dijelove tijela labavo omotati mekanom, po mogućnosti vunenom tkaninom i držati bolesnika u toplom. Promrzli dijelovi ne omataju se zavojem niti se smiju navlačiti čarape koje stežu. Smrznuti donji ekstremiteti moraju biti u povišenom položaju, a položaj ozlijeđenog je ležeći. Ako se ponovno smrzavanje nikako ne može spriječiti, bolje je prostupak ugrijavanja odgoditi dok se ne osigura topla prostorija. 6. Ako su smrzotine opsežne, dajte bolesniku tople, zašećerene napitke da bi nadomjestili izgubljenu tekućinu. Ne smije se: • NEMOJTE ugrijavati smrznute dijelove tijela ako ih ne možete održavati toplim. Ponovno smrzavanje može prouzročiti još veća oštećenja. • NEMOJTE za ugrijavanje smrzotina koristiti direktne suhe izvore topline (kao što je radijator, grijalica, termofor, fen). Direktna toplina može uzrokovati oštećenje tkiva. • NEMOJTE trljati ili masirati smrznute dijelove tijela. • NEMOJTE otvarati mjehure na smrznutim dijelovima tijela • Ozlijeđeni NE SMIJE pušiti ili piti alkoholna pića za vrijeme procesa oporavka jer i jedno i drugo može utjecati na cirkulaciju