Rafael: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
{{Likovni umjetnik
|ime = Rafael
|period = [[Visokavisoka renesansa]]
|slika = Sanzio 00.jpg
|veličina = 250px
|opis = ''Autoportret iz 1506.'', ulje na platnu, 45 x 33 cm, [[Uffizi]], [[Firenca]]
|rođenje = [[6. travnja]] [[1483]].<br>, [[Urbino]], [[Italija]]
|smrt = [[6. travnja]] [[1520]].<br>, [[Rim]], [[Papinska država]]
|vrsta = [[slikarstvo]] - [[crtež]] – [[arhitektura]]
|praksa = [[Urbino]], [[Firenca]], [[Rim]]
Redak 14:
|djela = ''[[Vjenčanje Djevice]]''<br>''[[Atenska škola]]''<br>''Portret Pape [[Lav X.|Lava X.]]''<br>
}}
'''Rafael''', pravog imena '''Raffaello Santi da Urbino''', bio je [[Italija|talijanski]] [[slikar]] i arhitekt [[Visoka renesansa|Visoke renesanse]]. U Rafaelovu slikarskom djelu došao je do punog izražaja duh visoke [[renesansa|renesanse]] sa svojim zanosom za klasičnu harmoniju i idealnu ljepotu. Kao objektivna vrijednost u slikarskoj umjetnosti ostaju čistoća njegovih crteža, jasnoća kompozicije, vedrina kolorita i neposredna ljudska realizacija portreta. Rafael je izvršio golem utjecaj na svoje učenike i suradnike. Njegov crtež i kompozicija bili su uzor mnoštvu njegovih sljedbenika.
 
[[Datoteka:Raffaello Sposalizio.jpg|mini|lijevo|200px|<center>[[Vjenčanje Djevice]], 1504., ulje na platnu, 170x117 cm, [[Brera]], [[Milano]].]]
'''Rafael''', pravog imena '''Raffaello Santi da Urbino''', bio je [[Italija|talijanski]] [[slikar]] i arhitekt [[Visoka renesansa|Visoke renesanse]].
== Biografija ==
 
Bio je učenik kod svog oca zlatara i kipala Giovannija Santija. Ukoji početkuje slikaradio svojeza prvehumanista Bogorodice,i aljubitelja dolaskomumjentosti, uvojvodu [[FirencaUrbino|FirencuUrbina]] na njega utječu, [[Toskana|toskanskiFederico III. Montefeltro]]. majstori,Rafael teje radirođen velikei oltarne slike ''Bogorodice s djetetom'', djelomiceodrastao u [[pejzaž]]nimnjegovoj ambijentima.palači U [[Rim]]u jeUrbinu boravio u službi papa i oslikaokoju je tri odaje udizajnirao [[Vatikan]]uFranjo [[freskaVranjanin]]ma. sDaljnu povijesnim, mitološkim, alegorijskim i biblijskim temama.naobrazbu Kaopružio graditeljmu je sljedbeniknjegov kasnog [[Bramante]]ova stilastric, aslavni bio je upravitelj gradnjearhitekt [[BazilikaDonato sv. Petra|bazilike Sv. PetraBramante]].
 
U početku slika svoje prve [[Gospa|Bogorodice]], a dolaskom u [[Firenca|Firencu]] na njega utječu [[Toskana|toskanski]] majstori, te radi velike oltarne slike ''Bogorodice s djetetom'', djelomice u [[pejzaž]]nim ambijentima.
U Rafaelovu slikarskom djelu došao je do punog izražaja duh visoke [[renesansa|renesanse]] sa svojim zanosom za klasičnu harmoniju i idealnu ljepotu. Kao objektivna vrijednost u slikarskoj umjetnosti ostaju čistoća njegovih crteža, jasnoća kompozicije, vedrina kolorita i neposredna ljudska realizacija portreta. Rafael je izvršio golem utjecaj na svoje učenike i suradnike. Njegov crtež i kompozicija bili su uzor mnoštvu njegovih sljedbenika.
 
[[Datoteka:Raffaello Sposalizio.jpg|mini|lijevo|200px|[[Vjenčanje Djevice]], 1504., ulje na platnu, 170x117 cm, [[Brera]], [[Milano]].]]
== Firentinsko doba ==
 
Od jeseni [[1504]]. Rafael boravi i radi u [[Firenca|Firenci]] na svojim prvim slikama. Tu se upoznaje sa radovima ondašnjih slikara, [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]], [[Andrea del Sarto|Andree del Sarta]], [[Michelangelo|Michelangela]] i [[Fra Bartolomeo|Fra Bartolomea]]. U Firencu je došao sa namjerom da ostane nekoliko mjeseci i da prouči radove tih slikara, međutim tu ostaje četiri godine i [[21. travnja]] [[1508]]. potpisuje pismo koje je poslao svom stricu sa "Rafaelo. Slikar u Firenci". U međuvremenu boravi na kratko u svom rodnom mjestu Urbino i u Perugiji. U tom vremenu nastaju njegove poznate slike Bogorodice: ''Madonna u zelenom'' ([[1505]], ''Sveta Obitelj'' ([[1507]]), ''[[Vjenčanje Djevice]]'' ([[1504]].).
 
=== Rimsko doba == =
[[Datoteka:Pope_Julius_II.jpg|mini|lijevo|200px|''Portet Pape Julija II.'', 1512., ulje na platnu, 63 × 40 cm, palača [[Pitti]], [[Firenca]].]]
Krajem [[1508]]. po preporuci Bramantea Rafael dobija poziv od pape Julija II. da dođe u [[Rim]] da bi ukrasio privatne odaje sa [[freska]]ma u [[Vatikan]]u. Oslikao je tri odaje u [[Vatikan]]u [[freska]]ma s povijesnim, mitološkim, alegorijskim i biblijskim temama ([[Rafaelove sobe]]). Devet godina je radio na te tri čekaonice (''Stanze'') u Vatikanu: od [[1509]]. - [[1511]]. na prvoj sali ''Stanza della Segnatura'', od [[1511]]. - [[1514]]. ''Stanza d'Eliodoro'', te od [[1514]]. - [[1517]]. ''Stanza dell'Incendio di Borgo''.
 
{{glavni|Rafaelove sobe}}
 
U Rimu dobija nalog za nalogom od pape, da freskama uljepša tri sale (Stanze). Devet godina je radio na te tri Stanze u Vatikanu:
*[[1509]]. - [[1511]]. u tom vremenu je radio na prvoj sali ''Stanza della Segnatura''
*[[1511]]. - [[1514]]. ''Stanza d'Eliodoro''
*[[1514]]. - [[1517]]. ''Stanza dell'Incendio di Borgo''
 
Godine [[1511]]. Rafael upoznaje Michelangela koji je radio na osliku svoda poznate [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]]. Kroz poznanstvo sa [[Sebastijan del Piombo|Sebastijanom del Piombom]], koji je također u to vrijeme radio u Rimu, Rafael se upoznaje sa [[Venecijanska renesansa|venecijanskim slikarstvom]]. Kod svih fresaka koje je Rafael izveo za Vatikan, pomagali su mu učenici iz njegove radionice kao i ostali suradnici koje je zaposlio.
 
Kod programa za ''Sala di Costantino'' za koju je Rafael napravio idejnu skicu očigledno je malo dijelova koje je on sam svojom rukom nacrtao, dalje izvođenje preuzeli su njegovi učenici od [[1520]]. do [[1524]]., [[Giulio Romano]] i [[Giovanni Francesco Penni]].
 
TokomTijekom radova na stanzama umire [[papa]] [[Julije II]]. [[21. veljače]] [[1513]]. i papa postaje [[Giovanni de Medici]] pod imenom [[Lav X]]. [[11. ožujka]]. I novi papa je također bio privržen Rafaelu i nakon smrti [[Donato Bramante|Bramantea]] [[11. ožujka]] [[1514]]. proglašen je za nasljednika, i već [[1. travnja]] te iste godine Rafael postaje arhitekt i izvođač radova na [[Bazilika sv. Petra|bazilici Sv. Petra]].
 
Godine [[1515]]. postaje konzervator antičkih spomenika u Rimu, a pri tom ga podržava njegov prijatelj Baldasare Castiglione. U studenom te godine Rafael kupuje kuću u [[Borgu|Borgo|Borgu]].
I novi papa je također bio privržen Rafaelu i nakon smrti Bramantea [[11. ožujka]] [[1514]]. proglašen je za nasljednika, i već [[1. travnja]] te iste godine Rafael postaje arhitekt i izvođač radova.
 
Dana [[20. travnja]] [[1519]]. prvih sedam tapiserija koji su tkani u Flamenskoj tkaniFlandriji su obješeni na zidove u "[[Sikstinska kapela|Sikstinskoj Kapeli"kapeli]].
Godine [[1515]]. postaje konzervator antičkih spomenika u Rimu, a pri tom ga podržava njegov prijatelj Baldasare Castiglione. U studenom te godine Rafael kupuje kuću u [[Borgu|Borgo]].
 
Na [[veliki petak,]] [[6. travnja]] [[1520]]., u 37. godini života Rafael umire od neprekidne visoke temperature. Pokopan sljedećeg dana uz veliku počast, a sahranjen je u [[Panteon]]u.
Dana [[20. travnja]] [[1519]]. prvih sedam tapiserija koji su u Flamenskoj tkani su obješeni na zidove u "Sikstinskoj Kapeli".
 
== GalerijaDjela ==
Na veliki petak, [[6. travnja]] [[1520]]. u 37. godini života Rafael umire od neprekidne visoke temperature. Pokopan sljedećeg dana uz veliku počast, a sahranjen je u [[Panteon]]u.
[[Datoteka:Sanzio_01.jpg|mini|300px|<center>''[[Atenska škola]]'', ''Stanza della Segnatura'', [[Vatikan|Vatikan]] (1513.-14.)]]
[[Slika:Transfiguration_Raphael.jpg|mini|<center>''[[Isusovo preobraženje]]'', ([[Vatikanski muzeji]], iz 1516.-20.) je ostala nedovršena po Rafaelovoj smrti i dovršili su je njegovi učenici.]]
Rafael je majstor sklada, a njegova umjetnost je lirska i dramska. On je bio najreprezentativniji slikar renesanse koji je u svoju umjetnost uklopio sve dotadašnje spoznaje i iskustvo umjetnosti (''chiaro-scuro, sfumato'' i kompozicije od [[Leonardo|Leonarda]], te karakternost i voluminoznost likova od [[Michelangelo|Michelangela]]). Njegova rana slika [[Vjenčanje djevice]] ([[Vatikan]]) pokazuje lirski ugođaj; hram je u pozadini, komplicirana izvedba perspektive … nagovještavaju Rafaelove kasnije radove kao arhitekta. Dok je Michelangelo radio na stropu Sikstinske kapele, Rafael je slikao freske u Vatikanskim polu-javnim sobama – stanze (oko 1510). Tri od ovih fresaka, ''[[Atenska škola]], Sveti razgovori i Poetika'', su slavna remekdjela koja predstavljaju vrhunske discipline koje su se štovale u renesansi: filozofiju, religiju i umjetnost. Predivno komponirane, jasne i mirne; one zrače spokojnošću.
 
Bio je i izvrstan portretist te je razvio svoj način slikanja Bogorodice kao čistu i idealiziranu. Ona će postati modelom generacija slikara koji slijede.
 
== Galerija ==
{{Commonscat|Raffaello Sanzio}}
<gallery perrow=45>
Slika:Madonna del cardellino (Raffaello).jpg|<center>''Gospa od češljugara'', [[Ermitaž]], [[Sankt Petersburg]], [[Rusija]].
Slika:Raffaello,_pala_baglioni,_deposizione.jpg|<center>''Skidanje s križa'', 1507., ulje na dasci, 184 x 176 cm, [[Galleria Borghese]], [[Rim]]
Slika:Raffael 012.jpg|''Galatea'', [[freska]] iz vile Farnese, [[Rim]] (1511.).
Slika:Raffael 058012.jpg|<center>''Galatea'', [[Atenska školafreska]]'', Stanzaiz dellavile SegnaturaFarnese, [[Vatikan|VatikanRim]] (1513.-141511.).
Slika:Raffael,Sanzio Sixtinska01 madonnanRaphael.jpg|<center>Rafaelov autoportret u desnom kutu ''Sikstinska[[Atenska Madonnaškola|Atenske škole]]'', [[Vatikan]] (1513.-14.)1514.
Slika:Raffael, Sixtinska madonnan.jpg|<center>''Sikstinska Madonna'', Vatikan (1513.-14.).
Slika:Raphael-Young man-1.jpg|''Francesco Maria della Rovere'' (1514), Muzej Czartoryski, [[Krakov]].
Slika:RaffaelRaphael-Young 026man-1.jpg|<center>''MadonnaFrancesco Maria della SeggiolaRovere'' (1514), palačaMuzej [[Pitti]]Czartoryski, [[FirencaKrakov]] (1514.).
Slika:BalthazarRaffael Castiglione, by Raffaello Sanzio, from C2RMF retouched026.jpg|<center>''PortretMadonna Baldassareadella CastiglioneaSeggiola'', palača [[LouvrePitti]], [[ParizFirenca]] (15151514.).
Slika:RaffaelBalthazar 040Castiglione, by Raffaello Sanzio, from C2RMF retouched.jpg|<center>''PapaPortret LavBaldassarea X.Castiglionea'', [[UffiziLouvre]], [[FirencaPariz]] (1518.-191515.).
Slika:ChigiLorenzetto.jpg|<center>''Kapela Chigi'', Santa Maria del Popolo, Rim, 1516.
Slika:Raffael 040.jpg|<center>''Papa Lav X.'', [[Uffizi]], Firenca (1518.-19.).
</gallery>
 
==Vanjske poveznice==
 
== Ostali projekti ==
{{WProjekti
|commons = Raffaello Sanzio
|commonshr = Raffaello Sanzio
|commonscat = Raffaello Sanzio
|commonscathr = Raffaello Sanzio
|wikiatlas =
|wikiatlashr =
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}
 
[[Kategorija:Talijanski renesansni slikari]]