Pahlavi (dinastija): razlika između inačica

'''Pahlavi''' ([[Perzijski jezik|perz.]] دودمان پهلوی), [[iran]]ska vladarska [[dinastija]] od [[1925.]] do [[1979.]] godine. Dinastija je imenovana prema [[Stari vijek|starovjekovnom]] iranskom [[pismoPahlavi|pismu]], a vladarska [[titula]] bila je [[Šah (vladar)|šah]]. Sastojala se od samo dva vladara: osnivača [[Reza-šah Pahlavi|Reza-šaha]] i njegovog sina [[Mohammed Reza Pahlavi|M. Reze Pahlavija]]. Prvi je [[1923.]] godine postao je [[premijer]]om u [[Kadžarsko Carstvo|kadžarskoj]] vladi, a dvije godine kasnije iskoristivši slabosti nakon [[Iranska ustavna revolucije|ustavne revolucije]] ([[1906.]]-[[1925.]]) [[puč]]em je svrgnuo [[Ahmed-šah Kadžar|Ahmed-šaha]] i postavio se kao novi monarh [[Iran]]a. Vladao je do [[16. rujna]] [[1941.]] godine kada je zbog [[SSSR|sovjetsko]]-[[UK|britanskog]] pritiska bio prisiljen abdicirati u korist sina. On je u ustavnoj krizi [[1953.]] godine došao je u sukob s predsjednikom vlade i vođom Nacionalne stranke Irana [[Muhamed Mosadeg|M. Mosadegom]] koji se protivio velikim ovlastima monarha i sudjelovanju stranoga [[kapital]]a u [[Iranska naftna industrija|iranskoj naftnoj industriji]]. M. Reza Pahlavi sklonio se u [[Italija|Italiju]], ali se poslije intervencije vojske i koja u je pružila podršku vratio u zemlju i oborio Mosadega s vlasti. Reformama iz [[1963.]] pokušao je modernizirati državu. Povezanost s [[SAD|američkim]] kapitalom, pretjerano bogaćenje i odvlačenje bogatstva iz zemlje, nedemokratski [[režim]] vlasti s osloncem na vojsku i nasilno gušenje opozicije, izazvali su otpor naroda, na koji su počeli najviše utjecati vjerski vođe muslimana [[Šijiti|šijita]]. Nezadovoljne mase predvođene ajatolahom [[Ruholah Homeini|Ruholahom Homeinijem]] povele su [[Iranska revolucija|revoluciju]] protiv monarhije pa je vladar pod sveopćim pritiskom [[1979.]] godine napustio zemlju. Kada je u ožujku [[1979]]. referendumom izglasovana [[Iran|Islamska Republika Iran]], vlast dinastije Pahlavi formalno je prestala.