Teodor Georgiević: razlika između inačica

'''Teodor Georgiević''' ([[Osijek]], [[2. ožujka]] [[1849]]. – [[23. kolovoza]] [[1910]].) – [[Hrvatska|hrvatski]] političar, zastupnik Hrvatskog i Ugarskog sabora, veliki župan [[Bjelovarsko-križevačka županija|Bjelovarsko-križevačke županije]].

 

Rođen je u Osijeku, gdje je završio gimnaziju. U [[Beč]]u i [[Graz]]u uspješno je studirao i završio [[pravo]]. Bio je dobrovoljac u srpsko-turskom ratu [[1876]]. godine. Obavljao je velik broj činovničkih funkcija u Osijeku pa je bio i kraljevski kotarski predstojnik od [[1886]]. godine. Postaje županijski tajnik u [[Bjelovar]]u [[1892]]. godine te podžupan Bjelovarsko-križevačke županije 8 godina. Zastupnik je u Hrvatskom i Ugarskom saboru desetak godina. U lipnju 1904. imenovan je za velikog župana [[Bjelovarsko-križevačka županija|Bjelovarsko-križevačke županije]] i bio je na toj funkciji do smrti [[1910]]. godine.<ref>Kolar-Dimitrijević Mira: Pretvaranje Bjelovara iz vojničkoga u privredno središte od 1871. do 1910. godine. Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru 2007.</ref> Njegovim zalaganjem Bjelovar se naglo razvijao. Početkom njegovog mandata grad je imao oko 1500 stanovnika, a 7 godina kasnije više od 7000 stanovnika. Otvoreno je mnogo [[banka|banaka]] i [[štedionica]], prvo [[kino]], veliki [[paromlin]] u blizini centra grada, koji i danas radi te važne željezničke pruge Križevci-Bjelovar i Bjelovar-Virovitica. Zalagao se za slogu [[Hrvati|Hrvata]] i [[Srbi|Srba]] i bio je blizak tada vladajućoj Hrvatsko-srpskoj koaliciji.<ref>Karaula, Željko: Veliki župani bjelovarski (1872.-1924./1941.-1945.), HAZU Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad; Gradski muzej Bjelovar, Državni arhiv Bjelovar, Zagreb-Bjelovar 2011.</ref>

== Izvori ==

{{izvori}}

 

{{GLAVNIRASPORED:Georgiević, Teodor}}