Hrvatsko kulturno društvo Napredak: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 4:
== Povijest ==
[[Datoteka:Hrvatski narodni kalendar 1907.jpg|mini|Napretkov kalendar, 1907.]]
[[Datoteka:NAPREDAK UTEMELJITELJ.jpg|mini|Napretkova plaketa iz 1922.godine, dodjeljivana članovima utemeljiteljima]]
{{glavni|Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini#Završna faza preporoda|l1=Završna faza hrvatskog narodnog preporoda u BiH}}
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, u vremenu naglog gospodarskog i kulturnog razvoja BiH nakon dolaska [[Austro-Ugarska|austrougarskih]] vlasti, među [[Hrvati|hrvatskim narodom]] u toj zemlji osjećala se snažna potreba za osnivanjem društva koje bi pomagalo i financiralo obrazovanje hrvatske mladeži. Kao rezultat te težnje nastala su dva društva kojima je poticanje obrazovanje bio osnovni cilj. Prvo je osnovano [[14. rujna]] [[1902.]] godine u [[Mostar]]u pod nazivom "''Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike''", a drugo [[11. studenog]] iste godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] pod nazivom "''Hrvatsko društvo za namještanje djece na zanate i u trgovinu''". Prvi predsjednik u Mostaru je bio fra Radoslav Glavaš, a u Sarajevu privremeno prof. dr. Tugomir Alaupović. [[1904.]] godine, sarajevsko društvo u naziv dodaje riječ "Napredak".
Mostarsko i sarajevsko društvo ujedinjuju se [[1907.]] godine, a pod nazivom “Hrvatsko prosvjetno i kulturno društvo Napredak” djeluje od [[1914.]]. Pod ovim nazivom,[[1922.]] godine, društvo svojim članovima utemeljiteljima dodjeljuje plakete ukrašene simboličnim motivima i pročeljima zgrada društva u većim gradovima otisnutim u bakrorezu (vidi sliku). U izmijenjenim Pravilima svrha društva je definirana nešto uopćenije: [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|kulturno jačanje hrvatskoga naroda]]. Ovakva misija zadržana je sve do 1945. godine. [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|U tijeku I. svjetskog rata]] (naročito od 1915. do 1918.) i [[Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini|II. svjetskog rata]] (posebice od 1943. do 1945.), Društvo je značajno smanjilo svoju aktivnost, iako se uprava sastajala, a postojao je i dio podružnica.
Kraj II. svjetskog rata za Napredak donosi posve novu situaciju. Vlasti [[SR BiH|Titove Jugoslavije]] uspostavljaju novi ideološki sustav, nastojeći ovladati svim društvenim dimenzijama, koristeći u tome i zatečena kulturno-prosvjetna društva. Napredak je formalno obnovljen na Glavnoj skupštini 28. i 29. listopada 1945. godine. Zadržano je i ime i način unutarnje organizacije, ali se suštinski promijenila svrha i ciljevi društva. Djelovanje društva bilo je najviše usmjereno na [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini|iskorjenjivanje nepismenosti]], a osnovna svrha, pomaganje đacima, praktièno je napuštena. O promicanju [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|hrvatske kulture]] nije se moglo ni pomišljati, pošto su se sve kulturne aktivnosti realizirale kroz dirigiranu suradnju s druga dva nacionalna društva u okviru Saveza kulturno prosvjetnih društava.
I takvo suženo djelovanje nije odgovaralo tadašnjoj vlasti pa [[1. travnja]] [[1949.]] godine, dolazi do ukidanja Napretka, pod izgovorom kako nema članstva i ne može se održati skupština, koja bi dala legalitet upravi. Prestao je rad Središnjice, svih podružnica i povjereništava i drugih organizacija, koje su djelovale u okviru Napretka (Zadruga, knjižnica, knjižara...), dok pokretna i nepokretna imovina i sva prava i obveze Hrvatskog kulturnog društva Napredak prelaze od 1. travnja 1949. godine na Savez kulturno-prosvjetnih društava. Protiv Napretka su bile nastrojene [[SR BiH|vlasti u Bosni i Hercegovini]]. O tom tvrdostrujaštvu među Srbima u BiH je pisao i [[Ante Ciliga]], napominjući da veću potporu [[Informbiro]] ima među tamošnjim Srbima, nego među onima u Srbiji.
Obnova Napretka se događala u okviru i u ozračju silaska s povijesne pozornice totalitarnog komunističkog sustava, koji je i prekinuo njegov rad. Prvi javni poziv za obnovu Napretka uputio je javnosti hrvatski književnik i urednik [[Mile Pešorda]] u večernjem dnevniku [[RTV Sarajevo]], 7. srpnja [[1990.]] Obnoviteljska skupština održana je [[29. rujna]] [[1990.]] u Sarajevu. Usvojen je Statut kojim je definirano da je svrha obnovljenog Napretka: kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jaèanje i socijalno podizanje hrvatskog naroda. Danas ovo društvo ima oko 20.000 članova i mnoštvo ogranaka diljem Bosne i Hercegovine te Hrvatske.
== Napretkove podružnice ==
| |||