Hrvatsko kulturno društvo Napredak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 16:
I takvo suženo djelovanje nije odgovaralo tadašnjoj vlasti pa [[1. travnja]] [[1949.]] godine, dolazi do ukidanja Napretka, pod izgovorom kako nema članstva i ne može se održati skupština, koja bi dala legalitet upravi. Prestao je rad Središnjice, svih podružnica i povjereništava i drugih organizacija, koje su djelovale u okviru Napretka (Zadruga, knjižnica, knjižara...), dok pokretna i nepokretna imovina i sva prava i obveze Hrvatskog kulturnog društva Napredak prelaze od 1. travnja 1949. godine na Savez kulturno-prosvjetnih društava. Protiv Napretka su bile nastrojene [[SR BiH|vlasti u Bosni i Hercegovini]]. O tom tvrdostrujaštvu među Srbima u BiH je pisao i [[Ante Ciliga]], napominjući da veću potporu [[Informbiro]] ima među tamošnjim Srbima, nego među onima u Srbiji.
 
Obnova Napretka se događala u okviru i u ozračju silaska s povijesne pozornice totalitarnog komunističkog sustava, koji je i prekinuo njegov rad. Prvi javni poziv za obnovu Napretka uputio je javnosti hrvatski književnik i urednik [[Mile Pešorda]] u večernjem dnevniku [[Radiotelevizija Sarajevo|RTV Sarajevo]], 7. srpnja [[1990.]] Obnoviteljska skupština održana je [[29. rujna]] [[1990.]] u Sarajevu. Usvojen je Statut kojim je definirano da je svrha obnovljenog Napretka: kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jaèanje i socijalno podizanje hrvatskog naroda. Danas ovo društvo ima oko 20.000 članova i mnoštvo ogranaka diljem Bosne i Hercegovine te Hrvatske.
 
== Podružnice ==