Rostov Veliki: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
CrniBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Mijenja category u Kategorija
CrniBot (razgovor | doprinosi)
m Bot: Mijenja Image u Slika
Redak 1:
[[ImageSlika:RostovKremlin.jpeg|right|thumb|300px|Rostovski kremlj ljeti 1911.]]
 
'''Rostov''' (ruski: Росто́в; stari nordijski: Rostofa) je jedan od najstarijih gradova u [[Rusija|Rusiji]] i važno turističko središte u t.zv. [[Zlatni prsten|Zlatnom prstenu]]. Nalazi se na obalama jezera [[Nero, jezero|Nera]] u [[Jaroslavljska oblast|Jaroslavljskoj oblasti]].
Redak 7:
Dok je službeno ime gradu bilo Rostov, Rusima je bio bolje poznat kao <i>Rostov Veliki</i> (ruski: Росто́в Вели́кий, čitaj: Rostov Velikij). Ovo ime je dano za razlikovati ga od [[Rostov na Donu|Rostova na Donu]], koji je sada mnogo veći grad. "Rostov Jaroslavljski" je službeno ime za njegovu željezničku postaju (jer se nalazi u istoimenoj oblasti). Sam grad je rijetko tako bio nazivan.
 
== Povijest == [[ImageSlika:Rostov kremlin.jpg|thumb|300px|Rostovski kremlj zimi 1970.]]
 
Prvi put se spominje godine [[862]]. kao, već tada, važno naselje. Do 13. stoljeća postaje glavni grad jedne od najprominentnijih ruskih [[kneževina]]. Postao je dijelom [[Moskovska kneževina|Moskovske kneževine]] koncem 15. stoljeća.
Redak 24:
==Izgled==
 
Središnji trg u Rostovu Velikom zauzima velika katedrala Marijina Uzačašća. Ne zna se kada je podignuta sadašnja zgrada, ali kao najvjerojatnije razdoblje se uzima polovica 16. stoljeća. Dolnji dijelovi katedralnih zidova su datirani u 12. stoljeće. Zvonik je izgrađen većim dijelom u 17. stoljeću. Njegova zvona su među najvećima i najslavnijima u Rusiji - svako ima svoje ime. Najveće zvono, izliveno 1688., teži 32 tone. Zove se Sisoj u čast metropolitovom ocu.[[ImageSlika:rostov_borisogleb.gif|thumb|Samostan Svetih Borisa i Gleba u [[Borisoglebski]]m blizu Rostova Velikog - slika iz 1923.]]
 
Područje između katedralnog trga i jezera je izabrao Jona Sisojevič kao mjesto za njegovu [[rezidencija|rezidenciju]]. Svi građevinski radovi su izvedeni između 1667. i 1694. godine. Glavne građevine su crkva Spasitelja na Senjah iz 1675., crkva svetog Grgura iz 1670., i barbakanske crkve svetog Ivana Apostola iz 1683. i Vazmenja Kristova iz 1670.. Rezidencija, često pogrješno nazivana kremljem, sadrži 11 kula, brojne palače, nekoliko manjih zvonika i [[barok]]nu crkvu Gospe Smolenske iz 1693.. Sve crkve su vješto oličene i dekorirane.
Redak 30:
Katedrala i četiri visoke kremaljske crkve s njihovim srebrnim "slijepim" [[kupola]]ma su oponašane diljem grada. Ova vodilja je posebno vidljiva na crkvi Spasitelja na tržnici i katedralnoj crkvi Kristova Rođenja, a obije potječu iz 17. stoljeća i nalaze se uz kremaljske zidove. Najstarija crkva u gradu je posvećena svetom Izidoru Blaženom 1565. godine. Kažu da je Ivan Grozni dao pogubiti arhitekta, jer je njegova crkva bila toliko manja od njene prethodnice.
 
Sa strana "kremlju" su dva velika samostana, oba gledaju prema jezeru Neru. Nadesno od kremlja je samostana posvećen Abrahamu, a utemeljen je u 11. stoljeću i jedan je od najstarijih u Rusiji. Njegova katedrala, čiju je gradnju dao započeti [[Ivan Grozni]] [[1553]]. za spomen u osvajanje [[Kazan]]a, bila je nadahnuće brojnim crkvama u tom području, posebice u [[Jaroslavlj]]u. [[ImageSlika:rostov_sheremetev_chapel.jpg|right|thumb|Neoklasični interijer Jakovljevskog samostana 1913.]]
 
Jakovljevski samostan, smješten na lijevo od kremlja, na gradskom rubu, je bio uvelike slavljen kao svetište posvećeno svetom [[Dmitar Rostovski|Dmitru Rostovskom]]. Većina samostanskih struktura je bila sagrađena u kasnom 18. i početkom 19. stoljeću u finom [[neoklasicizam|neoklasičnom]] stilu. Ondje su i dvije crkve iz 17. stoljeća, posvećene [[Sveta Ana|Začeću svete Ane]] i Preobraženju Našeg Spasitelja. Za razliku većine drugih crkava u gradu, samostan pripada [[Ruska pravoslavna crkva|Ruskoj pravoslavnoj crkvi]] i dom je [[bogoslovni seminar|bogoslovnom seminaru]].