Karaševski Hrvati: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Kubura (razgovor | doprinosi)
Redak 48:
U Karaševu je kulturno-umjetničko društvo [[Mladi Karaševci]] osnovano [[1947.]] godine, dok ono koje djeluje danas nosi naziv [[KUD "Karaševska zora"|Karaševska zora]]. Već za vrijeme socijalizma u Klokotiću je postojao folklorni ansambl mjesnog Doma kulture.
 
Krovna udruga Hrvata u Rumunjskoj je [[Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj]] (rum. ''Uniunea Croatilor din Romania'') , osnovana 1991. godine. Sjedište joj je u Karaševu, a bavi se očuvanjem jezika, vjere i kulture tamošnjih Hrvata te organizacijom športskih, kulturnih i drugih manifestacija. Predsjednik Zajedništva je [[Milja Radan]]<ref name="Lisac"/> (rum. [[Mihai Radan]]), koji je i zastupnik Hrvata u Rumunjskome parlamentu.
Iz krovne udruge Hrvata u Rumunjskoj stvoren je 1998. godine [[Demokratski savez rumunjskih Hrvata]] sa sjedištem u [[Klokotić]]u.
Priznaju da ih u radu koči nedostatak učitelja i dobrih poznavatelja hrvatskog jezika, plesa i pjesme te ističu da je svaki posjet iz domovine najbolji način pomoći. Iako je hrvatskoj manjini kao članu Vijeća za nacionalne manjine u Rumunjskoj odobreno više puta godišnje gostovati sa svojim polusatnim programom na jednoj od državnih kanala rumunjske televizije ili radiju, hrvatski mediji su rijetko sami realizirali programe posvećene karaševskim Hrvatima. I to je jedna kočnica k napretku. Emisije koje realiziraju rumunjski televizijski stručnjaci važne su jedino kao informacija jer im nedostaje kultura hrvatskog jezika.
Prema zadnjim statistikama se čini da karaševska mjesta ipak idu nabolje jer se povećao broj automobila, traktora, manjih poduzeća za preradu sirovina i slično. Istodobno je povećan broj ljudi koji su zainteresirani za školovanje djece u zemlji i drugdje. Neki studenati polaze [[Zagrebačko sveučilište]] na trošak hrvatske države. Veze su sve intenzivnije; najviše se održavaju preko [[Hrvatska matica iseljenika|Hrvatske matice iseljenika]] koja organizira manifestacije i seminare za izučavanje hrvatskog jezika na koje se pozivaju i karaševski Hrvati. Također redovito šalje neka svoja izdanja i hrvatske dnevne tjedne novine. Da bi se stanje još poboljšalo, moraju se prihvatiti i ostvariti novi standardi.
 
Hrvati iz ovog kraja objavljuju glasilo [[Hrvatska grančica]]. Urednik tog izdanja je [[Ivan Dobra]].<ref name="Lisac"/>
 
== Književnici ==
*[[Milja Radan]] (rum. Mihai Radan), prevoditelj (preveo antologiju [[U ovom strašnom času]] na rumunjski)<ref name="Lisac"/>
*[[Milja Šera]]<ref name="Lisac"/>
*[[Mikola Žurkul]]<ref name="Lisac"/>
 
== Vidi još ==