Inačica od 14. listopada 2012. u 19:42 uredi 78.3.116.227 (razgovor) →‎Novi vijek ← Starija izmjena		Inačica od 14. listopada 2012. u 21:15 uredi ukloni ovu izmjenu MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.872 edits m Uklonjena promjena suradnika 78.3.116.227, vraćeno na zadnju inačicu suradnika MaGa Novija izmjena →
Redak 21: U [[Srednji vijek\|srednjem vijeku]] na [[Zapadni svijet\|Zapadu]] su knjige sakupljali posebni [[crkveni redovi]], posebno [[benediktinci]], a također i neki od [[papa]]. Velike teškoće za sakupljanje knjiga predstavljao je mali broj primjeraka jednog rukopisa, što je uklonjeno pronalaskom [[Tisak\|tiskarnice]]. Najveća srednjovjekovna knjižnica nalazila se u [[Bagdad]]u, no uništena je prilikom [[Mongolsko Carstvo\|mongolske]] invazije. === Novi vijek === === Novi vijek === dobar dan ko čita ovo ti si kreten koja broji približno 220.000 knjiga i 26.000 rukopisa, među kojima i poznati kodeks [[Biblija\|Biblije]] iz [[15. stoljeće\|15. stoljeća]]. Prve knjižnice u [[Rusija\|Rusiji]] osnivane su u crkvama i [[manastir]]ima, pa su i knjige bile crkvenog karaktera. Prva rusku knjižnicu osnovao je knez Jaroslav pri crkvi sv. Sofije u [[Kijev]]u. Također, velika knjižnica je osnovana i pri Kijevsko-Pečerskom manastiru. U [[Moskva\|Moskovskoj]] [[Rusija\|Rusiji]] manastirske i crkvene knjižnice odigrale su značajnu ulogu, tako da se u [[14. stoljeće\|14. stoljeću]] pojavljuju čak i opisi pojedinih knjiga. U [[17. stoljeće\|17. stoljeću]] pojavljuju se mnoge privatne knjižnice u Rusiji (Simeona Polockog, Dimitrija Rostovskog, Silvestra Medvedeva), a poslije reforme [[Petar Veliki\|Petra Velikog]] pojavljuju se u Rusiji mnoge knjižnice (Tatišćeva, Buturlina, Šćerbatova). U [[19. stoljeće\|19. stoljeću]] poznata je bila Javna knjižnica (oko 1,300.000 naslova i rukopisa), knjižnica Rumjancevskog muzeja iz [[1827.]] (oko 300.000 naslova i rukopisa), Knjižnica sveučilišta znanosti iz [[1714.]] u Kurlandiji, Sinodska moskovska knjižnica ([[1721.]]), Moskovska tipografska knjižnica od vremena [[Ivan Grozni\|Ivana Groznog]], Knjižnica kijevskog sveučilišta (preko 300.000 naslova i 937 rukopisa), Knjižnica kazanskog sveučilišta, itd.▼ ▲~~===~~Od ~~Novi~~bogoslovnih ~~vijek~~knjižnica ~~===~~najpoznatija ~~dobar~~je ~~dan~~[[Vatikanska ~~ko čita ovo ti si kreten~~knjižnica]] koja broji približno 220.000 knjiga i 26.000 rukopisa, među kojima i poznati kodeks [[Biblija\|Biblije]] iz [[15. stoljeće\|15. stoljeća]]. Prve knjižnice u [[Rusija\|Rusiji]] osnivane su u crkvama i [[manastir]]ima, pa su i knjige bile crkvenog karaktera. Prva rusku knjižnicu osnovao je knez Jaroslav pri crkvi sv. Sofije u [[Kijev]]u. Također, velika knjižnica je osnovana i pri Kijevsko-Pečerskom manastiru. U [[Moskva\|Moskovskoj]] [[Rusija\|Rusiji]] manastirske i crkvene knjižnice odigrale su značajnu ulogu, tako da se u [[14. stoljeće\|14. stoljeću]] pojavljuju čak i opisi pojedinih knjiga. U [[17. stoljeće\|17. stoljeću]] pojavljuju se mnoge privatne knjižnice u Rusiji (Simeona Polockog, Dimitrija Rostovskog, Silvestra Medvedeva), a poslije reforme [[Petar Veliki\|Petra Velikog]] pojavljuju se u Rusiji mnoge knjižnice (Tatišćeva, Buturlina, Šćerbatova). U [[19. stoljeće\|19. stoljeću]] poznata je bila Javna knjižnica (oko 1,300.000 naslova i rukopisa), knjižnica Rumjancevskog muzeja iz [[1827.]] (oko 300.000 naslova i rukopisa), Knjižnica sveučilišta znanosti iz [[1714.]] u Kurlandiji, Sinodska moskovska knjižnica ([[1721.]]), Moskovska tipografska knjižnica od vremena [[Ivan Grozni\|Ivana Groznog]], Knjižnica kijevskog sveučilišta (preko 300.000 naslova i 937 rukopisa), Knjižnica kazanskog sveučilišta, itd. === Suvremeno doba ===

Knjižnica: razlika između inačica