Varijabla (računarstvo): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Računalstvo -> Računarstvo |
m Uklonjena promjena suradnika Plur29, vraćeno na zadnju inačicu suradnika 95.178.240.2 |
||
Redak 1:
{{Bolji naslov}}
'''Promjenjivica'''<ref>[http://free-zg.htnet.hr/jsribar/demistif.pdf Demistificirani C++, 2. izdanje, str. 33]</ref><ref>[http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/pog7.htm Digitalna zbirka Filozofskog fakulteta u Zagrebu] Miroslav Tuđman, Damir Boras, Zdravko Dovedan: Uvod u informacijske znanosti. Baze podataka.</ref><ref name="Essert, Žilić">[http://www.fsb.unizg.hr/usb_frontend/files/1332414796-0-matlab_udzbenik.pdf Fakultet strojarstva i brodogradnje - M. Essert, Tihomir Žilić: MATLAB - Matrični laboratorij] </ref> (imenica; ''engl. variable'', u hrv. u upotrebi još i '''varijabla''') u kontekstu [[programiranje|programiranja]] jest ime kojem je pridružena vrijednost, i ta
Vrijednost promjenjivice moguće je "promijeniti", odnosno moguće joj je pridružiti neku drugu vrijednost, pa otud naziv promjenjivica.
Bitno je promjenjivicu ne shvatiti kao da je ona samo ime, jer u pojam promjenjivice ulazi i ideja njoj pridružene vrijednosti, kao i ideja vremena kroz koje je vrijednost promjenjivice moguće mijenjati. Dakle, ako bismo htjeli doznati vrijednost neke promjenjivice imena '''a''', ne bi bilo dovoljno pitati: "koja je vrijednost promjenjivice '''a'''" - potrebno je pitati koja je vrijednost promjenjivice '''a''' u nekom trenutku '''t'''. Ovo je u oprjeci s promjenjivicama (varijablama) kakve poznajemo u matematici, iz čijeg je poimanja isključena ideja promjene kroz vrijeme: varijable u matematici mogu poprimati različite vrijednosti, ali samo u različitim kontekstima. Unutar istog konteksta (jednadžba, formula) one su - nepromjenjive.
Nadalje,
Za imena se u programskim jezicima obično koristi nešto preciznija ideja [[identifikator]]a, a identifikator je informacija koja je jednoznačna u svom osnovnom kontekstu. Imena promjenjivih jesu identifikatori.
Redak 29:
Kao i svi identifikatori u programskim jezicima, ime promjenjivice sastoji se od simbola abecede pojedinog programskog jezika.
Da bi programski jezik mogao razlikovati imena promjenjivica od drugih sintaktičkih elemenata, poput brojeva, operatora i ključnih riječi, uvijek postoje točna pravila o sintaksi imena promjenjivice. Tako, najčešće, imena promjenjivica ne
U
Postoje bitne razlike u osjetljivosti imena promjenjivica na velika i mala slova (engl. ''upper case'' i ''lower case''). U mnogim jezicima je razlika značajna (engl. ''case-sensitive''), to jest kada se dvije riječi razlikuju samo u upotrebi velikih i malih slova, onda one predstavljaju dva različita imena. U drugim jezicima razlika nije značajna (engl. ''case-insensitive''), a postoji i mogućnost da se zabrani uvođenje dvaju imena koji se razlikuju samo u upotrebi velikih i malih slova.
Neka od tipičnih imena promjenjivica su:
i, j, n, a, b, broj
Kao što je vidljivo, za razliku od
==Tipovi==
Redak 44:
U jezicima sa stojnim sustavom tipova, svaka promjenjivica ima zadan tip, koji tada ograničava vrijednosti koje je dozvoljeno pridružiti promjenjivici. Tip se tada obavezno navodi prilikom uvođenja promjenjivice.
U jezicima s gipkim sustavom tipova, obično kažemo da izrazi nemaju tip podatka, nego samo vrijednosti imaju tip. S obzirom da promjenjivica može biti izraz, tada promjenjivica nema tip,
== Izvori ==
| |||