Ruski građanski rat: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 40:
Taj je trend na trenutak prekinut u proljeće 1919. godine, kada su pod utjecajem Oktobarske revolucije izbile boljševičke revolucije i proglašene sovjetske republike u [[Bavarska|Bavarskoj]] i [[Mađarska|Mađarskoj]]. To, i formiranje Treće tzv. [[Kominterna|Komunističke Internacionale]] u Moskvi dalo je argumente zapadnim političarima koji su tražili intervenciju, ali se ona svela uglavnom na izdašnu vojnu pomoć Dobrovoljačkoj vojsci [[Anton Denjikin|generala Denjikina]] u Ukrajini i južnoj Rusiji. Ona je krenula u veliku ofenzivu prema Moskvi, ali je poražena i prisiljena na povlačenje na [[Krim]]. Zapadne sile, pogotovo [[Francuska]], su sličan napor uložile kod novouspostavljene [[Poljska|poljske]] države čija je intervencija protiv Sovjeta eskalirala u [[sovjetsko-poljski rat]].
 
Sovjetska vlast je na sve te nedaće odgovorila uvođenjem cijelog niza jednostavnih, ali surovih mjera kojima je cilj bio prehraniti golemu Crvenu armiju. Te mjere, nazvane [[ratni komunizam]], izazvale su veliko nezadovoljstvo među narodom, čije se ustajanje suzbijanje službenom politikom [[Crveni teror|Crvenog terora]].
 
U proljeće 1920. godine Crvena armija je uspjela poraziti različite kontrarevolucionarne snage i uspostaviti sovjetske republike na svim teritorijima bivšeg Ruskog carstva, izuzev na zapadu, gdje su nove države [[Finska]], [[Estonija]], [[Latvija]], [[Litva]] i [[Poljska]] zadržale buržoaski poredak, dok je Besarabija ostala pod vlašću [[Rumunjska|Rumunjske]]. Pokušaj uspostavljanja sovjetske republike u Poljskoj zaustavljen je porazom u [[Bitka na Visli|bitci na Visli]], a granice novih država su uspostavljene mirovnim sporazumima 1921. godine. Na Dalekom istoku je uspostavljanje sovjetske vlasti trajalo sve do 1922. godine zbog nastavka japanske intervencije.
 
Iako su boljševici uspjeli očuvati vlast i očuvati prvu komunističku državu u historijipovijesti, Rusija je iz rata izašla vidno oslabljena. Pustošenje i glad je izazvalo demografske gubitke od kojih se ni do danas nije uspjela oporaviti. Sama Rusija je izgubila status svjetske sile i potpala pod međunarodnu izolaciju koja će postupno biti olabavljena tek 1930-ih.
 
Svi ti događaji su imali ključnu ulogu u daljem razvoju [[SSSR|Sovjetskog Saveza]], na čiju će vanjsku i unutrašnju politiku, pogotovo u doba [[Staljin]]a, snažno utjecati iskustva iz građanskog rata.