Inačica od 17. listopada 2012. u 05:47 uredi Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 17. listopada 2012. u 09:35 uredi ukloni ovu izmjenu El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.445 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 2: [[Datoteka:Blason Louis Ier de Hongrie.svg\|200px\|mini\|desno\|Grb Ludovika I. Anžuvinskog]] [[Datoteka:HAZU 72 17 lipnja 2008.jpg\|mini\|250px\|Ludovik I. Anžuvinac ulazi u Zadar. Prizor na [[Škrinja Sv. Šimuna\|škrinji Sv. Šimuna]] u [[Zadar\|Zadru]].]] '''Ludovik I. Anžuvinac''' ([[mađarski]]: I. (Nagy) Lajos, [[poljski]]: Ludwik Węgierski, hrvatski: Ludovik I., slovački: Ľudovít I Veľký) (* [[Višegrad (Mađarska)\|Višegrad]], [[5. ožujka]] [[1326.]].; †- [[Nagyszombat]], [[10. rujna]] [[1382.]]). Hrvatsko-ugarski kralj, vladao od [[1342]].-[[1382]]. Bio je kralj [[Ugarska\|Ugarske]], [[Hrvatska\|Hrvatske]], [[Dalmacija\|Dalmacije]] i [[Slavonija\|Slavonije]] od 1342., a [[Poljska\|Poljske]] od 1370. godine. Bio je jedan od najboljih i najaktivnijih vladara [[kasni srednji vijek\|kasnog srednjeg vijeka]], šireći svoj teritorij na [[Jadransko more]] i čvrsto osiguravši Dalmaciju, s dijelom [[Bosna\|Bosne]] i [[Bugarska\|Bugarske]] pod ugarskom krunom. Mnogo je vremena proveo u ratovima s [[Mletačka Republika\|Mlečanima]] i u nadmetanju za [[Napuljsko kraljevstvo]]. Redak 10: == Ratovi s Mlecima i Napuljem == Poražen od strane [[Mleci\|Mletaka]] u ranijem pohodu protiv [[Zadar\|Zadra]] (1346.), Ludovik se iskrcao na ekspediciji protiv [[Napulj]]a da osveti ubojstvo svog brata Andrije, kneza Kalabrije, muža Ivane I. Napuljske. Okolnosti njegove smrti su vezane za dvorsku urotu u kojoj je sudjelovala i sama kraljica. Ludovik je došao u Italiju [[3. studenog]] [[1347]]. i poslije je dobio potporu mnogih mjesnih prinčeva, ušao je u [[Benevent]] rane 1348, zahvaljujući podršci napuljskog baruna. [[15. siječnja]], Ivana je otišla iz Napulja brodom za [[Provansa\|Provansu]], uskoro će to isto napraviti i njen muž, Luj od Taranta. Postavio se za napuljskog kralja bez većih problema, usprkos tome Ludovik se morao brzo povući zbog dolaska [[kuga\|kuge]]. U svojoj žurbi da napusti opustošenu Italiju, imenovao je dva ugarska službenika da zadrže prijestolje. Oni su uskoro izgubili potporu baruna i otvorili su put povratku Ivane i njenog muža. Dvije godine kasnije, [[1350]]. godine, Ludovik je došao u [[Manfredonija\|Manfredoniu]] i predstavljao je veliku opasnost Napulju. Međutim kasnije je morao prekinuti kampanju na inzistiranje njegovih iscrpljenih vojnika i odrekao se svih prava na napuljsku krunu. Prije negoli je napustio Italiju, [[papa\|papinska]] kurija iz [[Avignon]]a počela je istragu o Andrijinom ubojstvu, ali papinski je sud proglasio Ivanu nevinom, uvelike zbog političkih razloga, zato što se Ivana složila da će svoja prava na grad Avignon predati papinstvu. Sukob s Napuljem je prestao [[1381]]. godine, jednu godinu prije Ludovikove smrti. Papa je oduzeo kraljevsku titulu Ivani i ovlastio kralja Ludovika da izvrši svoju odluku. Bio je previše bolestan da ide sam, ali njegov nećak [[Karlo II. Drački\|Karlo Drački]] potpomognut ugarskim zlatom sa svojim vojnicima se domogao prijestolja i ubio Ivanu. Redak 20: == Obitelj == Bio je oženjen [[Elizabeta Kotromanić\|Elizabetom]], kćerkom [[Stjepan II. Kotromanić\|Stjepana II. Kotromanića]] . Slama otpor hrvatskog plemstva. Kralj [[Kazimir III. Veliki\|Kazimir Lokietek]] ga je odredio za nasljednika [[Poljska\|poljskog]] prijestolja. Imali su dvije kćeri [[Hedviga Anžuvinska\|Hedvigu]] i [[Marija, hrvatsko-ugarska kraljica\|Mariju]]. Marija se udala za [[Žigmund Luksemburški\|Žigmunda Luksemburškog]], hrvatskog i ugarskog vladara, a Hedviga je vladala [[Poljska\|Poljskom]]. == Vanjske poveznice ==

Ludovik I. Anžuvinac: razlika između inačica