Vladimir I., veliki knez Kijeva: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.2+) (robot Mijenja: el:Βλαδίμηρος Α΄ του Κιέβου |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 10:
Nakon što je Vladimir Veliki nadživio svoju braću i preuzeo 980. kontrolu nad [[Kijevska Rus'|Kijevskom Rusi]], započeo je s objedinjavanjem pograničnih okupiranih područja sa središtem u [[Kijev]]u. Nakon što je pobjedio problematične [[Pečenezi|Pečenege]] na jugoistoku današnje [[Ukrajina|Ukrajine]], oni su i dalje predstavljali prijetnju za Kijev i slobodno trgovanje duž rijeke [[Dnjepar]] koja je predstavljala jedinstven trgovački prolaz na otvoreno [[Crno more]]. Problematična situacija prisilila je Vladimira da razmotri jačanje trgovinskih puteva na zapadnim granicama države, uz rijeke [[Zapadni Bug|Bug]], [[Dnjestar]] i [[Visla|Vislu]], te tako napada istočne prostore današnje [[Poljska|Poljske]]. Potiskuje Ugare u jugozapadnim krajevima zemlje i stječe čvrstu kontrolu nad širim prostorom gotovo u samom središtu [[Europa|Europe]].
Nakon što je [[bizant]]ski car zatražio vojnu pomoć kijevskog kneza, Vladimir je postavio uvjet da mu se odobri prosidba sestre bizantskog cara, čime je Vladimir ušao u najelitniji europski [[Kršćanstvo|kršćanski milje]] i službeno postao dijelom moćne bizantske obitelji. Službeno je prihvatio [[Kršćanstvo]] [[988.]] u gradu [[Hersones|Hersonesu]] na poluotoku [[Krim]]u, nakon čega je počeo sa pokrštavanjem populacije u cijeloj [[Kijevska Rus'|Kijevskoj Rusi]], koja je do tada imala uglavnom poganska vjerovanja. Nad onima koji su se protivili novim kršćanskim vjerovanjima često se provodilo prisilno pokrštavanje.
[[Povijest prošlih vremena]] navodi da je [[991.]] godine osnovao grad [[Belgorod]].
Za svojeg vladanja Vladimir je pridonijeo upečatljivom i snažnom razvijanju [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] i njezinog kršćanskog identiteta iz [[Kijev]]a, koji će u kasnijem razdoblju biti prenešen na sve buduće [[Istočni Slaveni|Istočne Slavene]]. Vladimir je u konačnici također nastojao uspostaviti mirne odnose sa [[Poljaci]]ma, [[Ugari]]ma i [[Bohemi]]ma što mu je pošlo za rukom. Jedini ozbiljan problem za Kijev bili su [[Pečenezi]] koji su s porječja južnog [[Don]]a i dalje često upadali na južne prostore [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] pljačkajući povremeno njezino materijalno bogatstvo. Vladimir je poveo nekoliko ratova protiv njih u razdoblju između 992. i 997. te je izgradio nove vojne utvrde koje su dodatno trebale štiti grad Kijev od njihove najezde. Duž ukrajinske središnje stepe tada su razasute brojne čvrste utvrde koje su štitile Kijevsku Rus’ sa jugoistoka, a srednjovjekovni grad [[Perejaslav]] u blizini Kijeva predstavljao je glavno obrambeno središte jugoistočnih granica ogromne države. ▼
▲Za svojeg vladanja Vladimir je pridonijeo upečatljivom i snažnom razvijanju [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] i njezinog kršćanskog identiteta iz [[Kijev]]a, koji će u kasnijem razdoblju biti prenešen na sve buduće [[Istočni Slaveni|Istočne Slavene]]. Vladimir je u konačnici također nastojao uspostaviti mirne odnose sa [[Poljaci]]ma, [[Ugari]]ma i [[Bohemi]]ma što mu je pošlo za rukom.
U zadnjim je godinama svog života živio u relativnom miru sa susjedima: poljskim [[Boleslav I. Hrabri|Boleslavom Hrabrim]], ugarskim [[Stjepan I. Sveti|Stjepanom I.]] te s Andrihom Čehom (osobom upitna postojanja, a spominje ga se u Povijesti prošlih vremena).
== Literatura ==
| |||