Hrvatska Neuzina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
== Zemljopisni položaj ==
Nalazilo se na 45° 20' sjeverne zemljopisne širine i 20°42' istočne zemljopisne dužine. [[Srpska Neuzina]] se nalazi odmah u produžetku Hrvatske Neuzine, u pravcu sjeveroistoka. Selo je smješteno istočno od rukavca rijeke [[Tamiš]]a. [[Botoš]] je preko rijeke, 2 km jugozapadno.
 
== Povijest ==
Za vrijeme socijalističke Jugoslavije spojena je s naseljem [[Srpska Neuzina|Srpskom Neuzinom]] u naselje [[Neuzina|Neuzinu]].<ref name="promjene">[http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf Promjene u sastavu i nazivima naselja za razdoblje 1948. - 1990.]</ref>
 
== Upravna organizacija ==
Line 12 ⟶ 15:
[[Zagrebačka biskupija]] je ovo područje (oko vlastelinstva Bileda) dobila kao naknadu za imanja, [[predij]]e, u [[topusko]]j opatiji, čiji su posjedi bili izuzeti od strane vlastiju i novom državnom upravnom organizacijom dodijeljeni [[Vojna Krajina|Vojnoj Krajini]]. <br>
Nove vlasti u Pokuplju nisu priznavale plemićka prava dotadašnjim stanovnicima na tom prediju (predijalcima), čiji je dotadašnji vlasnik bio zagrebački biskup.<br>
Da bi sačuvali svoja prava, u dogovoru s biskupom su odlučili se preseliti u Banat. Preseljavati ih je počeo biskup [[Tomo Galjuf]] [[1788.]] godine, a biskup [[Maksimilijan Vrhovac]] je nastavio i dovršio 1801. godine. Predijalci su se naselili u Hrvatsku Neuzinu, [[Hrvatska Boka|Hrvatsku Boku]], [[Hrvatska Klarija|Hrvatsku Klariju]] (danas spojenu sa [[Srpska Klarija|Srpskom Klarijom]] u jedinstvenu Klariju, kasnije preimenovanu u [[Radojevo]]) te u [[Hrvatska Keča|Hrvatsku Keču]], koja je danas u Rumunjskoj <ref>[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2008_4.nsf/AllWebDocs/Hrvatska_nacionalna_manjina_u_Rumunjskoj Hrvatska revija br.4/2008.] Castilia Manea–Grgin: Hrvatska nacionalna_manjina u Rumunjskoj </ref>.
 
Mjesni [[Hrvati u Vojvodini|Hrvati]] su živjeli u kompaktno u ovom selu. Asimilacijom se njihov broj znatno smanjio, no bez obzira na to, ni nakon raspada SFRJ ovo selo, kao ni druga banatska sela sa Hrvatima, nisu privukla pozornost hrvatskih stranaka u Srbiji <ref>{{sr icon}} [http://www.danas.rs/20060321/terazije1.html Danas] Sporovi nikome nisu potrebni, 21. ožujka 2006. </ref>.