Inačica od 4. listopada 2012. u 07:32 uredi Urednistvo-nsk (razgovor \| doprinosi) 159 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 20. listopada 2012. u 11:53 uredi ukloni ovu izmjenu Roberta F. (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 53.895 edits stil, vraćene slobodne slike, ZP, poveznica na dopusnicu Novija izmjena →
Redak 1: {{Dodaj infookvir\|}} {\| class="infobox vcard" style="font-size:90%; width:24em; text-align:left;" <tr><th style="text-align:center; font-size:120%;" class="fn n org" colspan="2">Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu</th></tr> <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:NSK Zagreb.jpg\|220px\|Zgrada NSK]]</td></tr> ~~<tr><td style="text-align:center;" colspan="2">[[Datoteka:nsk-1.jpg\|500px\|Zgrada NSK]]</td></tr>~~ <tr><td style="text-align:center;" colspan="2">''Zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu''<hr /></td></tr> Line 22 ⟶ 20: </td></tr> \|} '''Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu''' ('''NSK''') kao stožerna ustanova hrvatske kulture, znanosti i obrazovanja javna je ustanova od nacionalnog značenja čiji je vlasnik i osnivač [[Republika Hrvatska]]. Knjižnica obavlja knjižnične i informacijske djelatnosti nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu te znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi izgradnje i razvoja knjižničnog sustava Republike Hrvatske. ==Povijesni pregled== Mnogi su nadnevci u povijesti naše čuvarice pismenosti – Nacionalne i sveučilišne knjižnice – vrijedni spomena. Nekoliko ih je, pak, koji obvezuju biti izdvojeni uz atribut međašnih. Početak imovine današnje riznice znanja seže u godinu 1607. kada su se isusovci smjestili na Gradecu sa svojom rezidencijom i gimnazijom, od 1611. kolegijem. Iz iste godine datiraju podatci o prvim upisanim knjigama, a poznato je da je već prije 1645. Knjižnica imala posebnu dvoranu, knjižničara te pravila o čuvanju i posuđivanju knjiga. Poveljom cara Leopolda I. iz 1669. Gimnazija sa studijem filozofije postiže akademski stupanj i dobiva naziv Academia Zagrabiensis. \|} Prvo je njezino mjesto stalnog boravka bilo u staroj zgradi napuštenoga dominikanskog samostana na današnjem Katarininu trgu 5. Ukinućem isusovačkog reda 1773., kolegij nastavlja privremenim radom do 1776. kada Knjižnica prelazi u sastav Kraljevske zagrebačke akademije znanosti (Regia Academia Zagrabiensis) kao visoke škole za pravo, filozofiju i teologiju. Godine 1777. biva obogaćena velikim oporučnim darom povijesnog sadržaja kanonika Adama Baltazara Krčelića koji u svojoj darovnici nalaže da knjige budu dostupne široj javnosti. Nacionalno je značenje Knjižnica službeno počela stjecati odredbama o obveznom primjerku (1816. i 1837.). Antun Kukuljević pridijeva joj 1837. latinsko ime Nationalis Academica Bibliotheca, kojim ističe dvojnost njezinih zadaća (kao obrazovne i nacionalne knjižnice) koje do danas komplementarno razvija i ističe u svojem nazivu. Godine 1816. stječe pravo besplatnog primjerka tiskovina iz tiskare Sveučilišta u Pešti, a od 1837. i iz cijele Hrvatske i Slavonije. Utemeljenjem Sveučilišta Franje Josipa I., Akademijina knjižnica (Bibliotheca Regiae Academiae Zagrabiensis) 1874. prestaje djelovati te dobiva naziv Sveučilišna, čime joj se, kao sastavnom dijelu Sveučilišta, pojačava važnost i uloga u visokoškolskoj nastavi. Godine 1913. Knjižnica ponovno mijenja smještaj. Iz zgrade današnjeg Rektorata s približno 110 000 svezaka knjižnične građe seli u impresivnu secesijsku zgradu, na Trg Marka Marulića 21, u prvu zgradu koja je podignuta samo za potrebe knjižnice. [[Knjižnica na Marulićevu trgu]] ubrzo je nadmašila svoje potrebe i postala pretijesnom za pohranu 2 500 000 svezaka – knjiga, časopisa, novina te posebno vrijednog fonda svojih zbiraka. Od 1914. u prostorijama Sveučilišne knjižnice nalazi se i [[Metropolitana]], bogata zbirka knjiga i dokumenata Kaptolske prvostolne crkve. Usprkos osiguranim prostorima u novoj zgradi, Metropolitana je zadržala staru lokaciju na Marulićevu trgu. Izgradnja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice započela je, nakon višegodišnjih priprema, polaganjem kamena temeljca (akademici Andro Mohorovičić i Ivan Jurković) 5. svibnja 1988. Naš Panteon hrvatske knjige svečano je otvoren 28. svibnja 1995. u sklopu proslave pete obljetnice Dana državnosti Republike Hrvatske. Podsjetimo da Nacionalna i sveučilišna knjižnica prikuplja te čuva pisano i tiskano kulturno dobro Hrvatske, oslanjajući se ponajprije na obvezni primjerak koji omogućuje pripremu hrvatske bibliografije. Nabavom knjižnične građe, čiji je autor Hrvat (neovisno o tome gdje je izašla i na kojem jeziku), te one napisane hrvatskim jezikom (bez obzira na mjesto izdavanja/tiskanja i nacionalnost autora), kao i inozemne literature o Hrvatskoj i Hrvatima nadograđuje svoju ulogu nacionalne knjižnice Hrvata. Opća i posebne informacijske zbirke obogaćuju se najvrjednijim djelima svjetske literature, dok Knjižnica dio svoje sveučilišne uloge ispunjava nabavom inozemne znanstvene i stručne literature, uvažavajući potrebe svih sveučilišta u Hrvatskoj. '''Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu''' ('''NSK''') kao stožerna ustanova hrvatske kulture, znanosti i obrazovanja javna je ustanova od nacionalnog značenja čiji je vlasnik i osnivač [[Republika Hrvatska]]. Knjižnica obavlja knjižnične i informacijske djelatnosti nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu te znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi izgradnje i razvoja knjižničnog sustava Republike Hrvatske. ==Usluge== [[Datoteka:20 obljetnica osnivanja OS RH NSK pano.jpg\|mini\|320px\|Aula Nacionalne i sveučilišne knjižnice]] posudba informacijske usluge - usluga Pitajte knjižničara, bibliografsko-referalne i kataložne usluge, tematska pretraživanja, usluga znanstvene indeksiranost i citiranosti međuknjižnična posudba nacionalna bibliografska baza podataka informatičko-tehnološke usluge - reprografske usluge, mikrofilmiranje, digitalizaciju te iznajmljivanje računalne opreme izložbe izobrazba korisnika iznajmljivanje prostora Line 51 ⟶ 64: Fond Knjižnice približno 3 milijuna svezaka. Zatvoreno spremište – pokretni regali 110 000 metara. Čitaonice sa slobodnim pristupom – police 12 900 metara. Nabava – Obvezni primjerak – 18 194 omeđenih publikacija, 3625 naslova serijskih publikacija. Strane serijske publikacije 1030 naslova, 4865 svezaka strane knjige, 11 430 jedinica posebne građe, 7281 jedinica neknjižne građe, 986 jedinica elektroničke građe. Neto prostor Knjižnice 36 478 metara kvadratnih. Bruto prostor Knjižnice 44 432 metara kvadratnih. 1100 mjesta, dodatno 64 mjesta u čitaonicama zbirki posebne građe, dodatno 8 mjesta za slušanje, 7 pojedinačnih soba za studijski rad i 2 sobe za grupni rad. 10 odjeljaka za studijski rad. 100 mjesta u dvoranama za seminare. 150 mjesta u čitaonici za večernji rad (21 – 24 sata). Upisanih korisnika 19 360 (2011.). Posjeta Knjižnici 357 291 (2011.). Broj korisnika usluge noćnog rada 22 445 (2011.). Virtualni posjeti 718 850 (2011.). Line 102 ⟶ 101: ==Zbirke== [[Datoteka:zbirka-strih-knjiga-nsk.jpg\|thumb\|~~right\|200px~~220px\|Zbirka rukopisa i starih knjiga]] [[Datoteka:stari-hrvatski-casopisi.png\|thumb\|~~right\|200px~~220px\|Portal starih hrvatskih časopisa]] [[Datoteka:usluge-citaonice.jpg\|thumb\|~~right\|200px~~220px\|Zbirka s čitaonicom]] Line 110 ⟶ 109: [[Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]] [[Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]] [[Zbirka zemljopisnih karata i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]] [[Zbirka muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]] Line 121 ⟶ 117: [http://db.nsk.hr/ Digitalizirana baština] [http://dnc.nsk.hr/Newspapers/Default.aspx/ Stare hrvatske novine] [http://dnc.nsk.hr/Journals/Default.aspx/ Stari hrvatski časopisi] [http://haw.nsk.hr/ Hrvatski arhiv weba] [http://dar.nsk.hr/ Digitalni akademski repozitorij] Line 134 ⟶ 126: [http://www.nsk.hr/referentna-zbirka/ Referentna zbirka] [http://www.nsk.hr/zbirka-knjiznicarstva/ Zbirka knjižničarstva] [http://www.nsk.hr/~~zbirka~~doktorske-~~knjiznicarstva~~disertacije-i-magistarski-radovi/ Zbirka ~~knjižničarstva~~doktorskih disertacija i magistarskih radova] [http://www.nsk.hr/zbirka-knjiznicne-grade-o-domovinskom-ratu/ Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu] [http://www.nsk.hr/doktorske-disertacije-i-magistarski-radovi/ Zbirka doktorskih disertacija i magistarskih radova] [http://www.nsk.hr/zbirka-knjiznicne-grade-o-domovinskom-ratu/ Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu] [http://www.nsk.hr/sluzbene-publikacije/ Zbirka službenih publikacija] == Izvori == http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 s [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ustanove#Nacionalna_i_sveu.C4.8Dili.C5.A1na_knji.C5.BEnica_u_Zagrebu\|dopusnicom]] == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti \|commons = \|commonshr = \|commonscat = National and University Library in Zagreb \|commonscathr = Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu }} === Mrežne stranice === ~~==Povijesni pregled==~~ ~~Mnogi su nadnevci u povijesti naše čuvarice pismenosti – Nacionalne i sveučilišne knjižnice – vrijedni spomena. Nekoliko ih je, pak, koji obvezuju biti izdvojeni uz atribut međašnih.~~ ~~Početak imovine današnje riznice znanja seže u godinu 1607. kada su se isusovci smjestili na Gradecu sa svojom rezidencijom i gimnazijom, od 1611. kolegijem.~~ Iz iste godine datiraju podatci o prvim upisanim knjigama, a poznato je da je već prije 1645. Knjižnica imala posebnu dvoranu, knjižničara te pravila o čuvanju i posuđivanju knjiga. Poveljom cara Leopolda I. iz 1669. Gimnazija sa studijem filozofije postiže akademski stupanj i dobiva naziv Academia Zagrabiensis. Prvo je njezino mjesto stalnog boravka bilo u staroj zgradi napuštenoga dominikanskog samostana na današnjem Katarininu trgu 5. Ukinućem isusovačkog reda 1773., kolegij nastavlja privremenim radom do 1776. kada Knjižnica prelazi u sastav Kraljevske zagrebačke akademije znanosti (Regia Academia Zagrabiensis) kao visoke škole za pravo, filozofiju i teologiju. Godine 1777. biva obogaćena velikim oporučnim darom povijesnog sadržaja kanonika Adama Baltazara Krčelića koji u svojoj darovnici nalaže da knjige budu dostupne široj javnosti. Nacionalno je značenje Knjižnica službeno počela stjecati odredbama o obveznom primjerku (1816. i 1837.). Antun Kukuljević pridijeva joj 1837. latinsko ime Nationalis Academica Bibliotheca, kojim ističe dvojnost njezinih zadaća (kao obrazovne i nacionalne knjižnice) koje do danas komplementarno razvija i ističe u svojem nazivu. ~~Godine 1816. stječe pravo besplatnog primjerka tiskovina iz tiskare Sveučilišta u Pešti, a od 1837. i iz cijele Hrvatske i Slavonije.~~ Utemeljenjem Sveučilišta Franje Josipa I., Akademijina knjižnica (Bibliotheca Regiae Academiae Zagrabiensis) 1874. prestaje djelovati te dobiva naziv Sveučilišna, čime joj se, kao sastavnom dijelu Sveučilišta, pojačava važnost i uloga u visokoškolskoj nastavi. Godine 1913. Knjižnica ponovno mijenja smještaj. Iz zgrade današnjeg Rektorata s približno 110 000 svezaka knjižnične građe seli u impresivnu secesijsku zgradu, na Trg Marka Marulića 21, u prvu zgradu koja je podignuta samo za potrebe knjižnice. [[Knjižnica na Marulićevu trgu]] ubrzo je nadmašila svoje potrebe i postala pretijesnom za pohranu 2 500 000 svezaka – knjiga, časopisa, novina te posebno vrijednog fonda svojih zbiraka. Od 1914. u prostorijama Sveučilišne knjižnice nalazi se i [[Metropolitana]], bogata zbirka knjiga i dokumenata Kaptolske prvostolne crkve. Usprkos osiguranim prostorima u novoj zgradi, Metropolitana je zadržala staru lokaciju na Marulićevu trgu. Izgradnja nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice započela je, nakon višegodišnjih priprema, polaganjem kamena temeljca (akademici Andro Mohorovičić i Ivan Jurković) 5. svibnja 1988. Naš Panteon hrvatske knjige svečano je otvoren 28. svibnja 1995. u sklopu proslave pete obljetnice Dana državnosti Republike Hrvatske. Podsjetimo da Nacionalna i sveučilišna knjižnica prikuplja te čuva pisano i tiskano kulturno dobro Hrvatske, oslanjajući se ponajprije na obvezni primjerak koji omogućuje pripremu hrvatske bibliografije. Nabavom knjižnične građe, čiji je autor Hrvat (neovisno o tome gdje je izašla i na kojem jeziku), te one napisane hrvatskim jezikom (bez obzira na mjesto izdavanja/tiskanja i nacionalnost autora), kao i inozemne literature o Hrvatskoj i Hrvatima nadograđuje svoju ulogu nacionalne knjižnice Hrvata. Opća i posebne informacijske zbirke obogaćuju se najvrjednijim djelima svjetske literature, dok Knjižnica dio svoje sveučilišne uloge ispunjava nabavom inozemne znanstvene i stručne literature, uvažavajući potrebe svih sveučilišta u Hrvatskoj. ~~== Vanjske poveznice ==~~ * [http://www.nsk.hr/home.aspx?id=24 Portal NSK]

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: razlika između inačica