Šestosiječanjska diktatura: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Dopune |
Dopune |
||
Redak 2:
==Uvođenje diktature==
Iskoristivši ubojstvo [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] i blokadu rada Narodne skupštine (parlamenta) koja je uslijedila, kralj u proglasu objavljenom 6. siječnja 1929. proklamira da su
Uspostavljeni režim ima mnogo dodirnih točaka s [[fašizam|fašizmom]], pa se često koristi naziv '''monarhofašistička diktatura''', iako [[ideologija|ideološka]] i institucionalna osnova režima nije u punom smislu riječi fašistička. Slične diktature uspostavljene su u to doba i u drugim zemljama istočne i jugoistočne Europe. Sve su to ekonomski i društveno zaostale agrarne zemlje, ali Jugoslavija se bitno razlikovala po višenacionalnosti. Režim je to pokušao poništiti
==Progoni političkih protivnika==
Osnovan je posebni '''Sud za zaštitu države''', koji prijekim postupkom sudi političkim protivnicima. Osobito se progone ilegalne radikalne grupe i organizacije kao što su hrvatski i makedonski nacionalisti, albanski i crnogorski separatisti, te komunisti (protiv kojih je već [[1920]]. bila donesena [[Obznana]]). Pojačan je policijski teror: premlaćivanja, mučenja, ubojstva. Na ulici je u Zagrebu ubijen hrvatski nacionalist prof. dr. [[Milan Šufflay]], što je dovelo do međunarodne peticije koju su potpisali i [[Albert Einstein]] i [[Heinrich Mann]]. (Različite metode političkog terora bile su međutim karakteristika [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]] od njenog osnutka.)
Oko 400 članova [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] i [[SKOJ]]-a ubijeno je [[1929]].
[[Vladko Maček]] je u prosincu [[1929]]. bio uhićen i dugo držan u zatvoru, pa zatim pušten bez optužbe. Potpredsjednik HSS-a [[Josip Predavac]] uhićen je zbog sloma ''Seljačke zadružne banke'' i osuđen na 2,5 godine zatvora. Maček u svojim ''Memoarima'' tvrdi da je propast banke zapravo izazvao režim, koji je preko ''Jugoslavenske narodne banke''' kontrolirao banskarski sustav. Kasnije, u srpnju 1933., Predavec je ubijen.
[[Svetozar Pribičević]], predsjednik [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]], koja okuplja Srbe [[prečane]] i u koaliciji je sa HSS ([[Seljačko-demokratska koalicija]]), prvo je interniran u jedno selo u Srbiji, a zatim prognan; umro je u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. U emigraciju odlaze HSS-ovi prvaci [[Juraj Krnjević]] i [[August Košutić]], kao i radikalni nacionalisti [[Ante Pavelić]] (poslanik Narodne skupštine iz redova [[Hrvatski blok|Hrvatskog bloka]]), [[Gustav Perčec]], [[Branimir Jelić]] idr.
Line 19 ⟶ 18:
==Ideologija "integralnog jugoslavenstva==
Proklamirana je [[ideologija]] "integralnog jugoslavenstva". Ime države promijenjeno je [[3. listopad]]a [[1929]]. u [[Kraljevina Jugoslavija]]. Zemlje je administrativno podijeljena u devet [[banovina]] koje ne slijede povijesne granice, sa izričitim ciljem da se povijesne pokrajine razbiju. Zabranjeni su svi nacionalni amblemi (zastave, grbovi, himne idr.) i rad svih "plemenskih" (nacionalnih) organizacija. (Zabranjena je i [[ORJUNA]], zbog njene omraženosti, ali su preuzeti njena ideologija i metode.) Djelovale su jedino režimske organizacije, formalno jugoslavenske. Osnivaju se nova udruženja za promidžbu jugoslavenstva: [[Jugoslavenska akcija]], [[Soko Kraljevine Jugoslavije]] idr., te potiče rad postojećih: [[Narodna obrana]],
==Snage podrške diktaturi==
Line 28 ⟶ 27:
Kralj se također mogao osloniti na podršku zemalja koje su u kraljevini imale uložen znatan kapital, osobito [[Francuska|Francuske]] i [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]]. Francuskoj je također bila u interesu stabilnost kraljevine u sukobu sa [[Benito Mussolini|Mussolinijevom]] Italijom (koja zato pruža pomoć [[ustaše|ustašama]]). Međutim s vremenom se u demokratskim zemljama javlja snažna osuda jugoslavenske diktature, tako da i Francuska i Čehoslovačka [[1931]]. godine vrše pritisak na kralja da izvrši ograničene reforme.
Kralj je mogao računati i na određenu podršku nižih slojeva, nezadovoljnih jalovim prepucavanjima političara. Deklaracija [[Petar Živković|Živkovićeve]] vlade obećava brigu režima za otklanjanje privrednih i socijalnih nevolja naroda. Nasuprot ranijem
==Oktroirani ustav i jačanje otpora==
Line 37 ⟶ 36:
[[Seljačko-demokratska koalicija]] početkom studenoga 1932. objavljuje tzv. [[Zagrebačke punktacije]], koje potpisuju i [[Ante Trumbić]] i [[Mile Budak]]. Zbog te je rezolucije [[Vladko Maček|Maček]] osuđen na tri godine robije.
Srbijanska oporba ([[Demokratska stranka (Srbija i Jugoslavija)|Demokratska stranka]], [[
==Kraj diktature==
Godine [[1934]]. Kralj Aleksandar ubijen je u [[Marsejski atentat|Marsejskom atentatu]]. Pod regentom [[Pavle Karađorđević|Pavlom Karađorđevićem]] dolazi do popuštanja režima i raspisivanja izbora [[1935]]., na kojima nastupa ujedinjena opozicija. Iako je parlamentarizam ponovo uspostavljen, a uspostavom [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] [[1939]]. napušten centralizam i ideologija integralnog jugoslavenstva, Oktroirani ustav je ostao na snazi sve do raspada Jugoslavije u [[
[[Kategorija:Povijest Jugoslavije]]
|