Miloš Obrenović: razlika između inačica

Dodano 117 bajtova ,  prije 11 godina
bez sažetka
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: cs:Miloš Obrenović I.
Nema sažetka uređivanja
Redak 11:
Miloš nije birao načina kako bi učvrstio svoj položaj i kako bi izborio što veću autonomiju za Srbiju. Turke je potkupljivao, a potencijalne konkurente za vlast je uklanjao. Kada je u srpnju 1817. godine u Srbiju tajno došao Karađorđe radi dogovora o organiziranju zajedničkog ustanka [[Grčka|Grka]], Srba i [[Bugarska|Bugara]], Miloš je iz "državnih razloga" naredio ubijanje Karađorđa.
 
Upornom diplomacijom i uz mnogo političkog takta, Miloš je [[29. kolovoza]] [[1830.]] zadobio poseban sultanov akt o djelomičnoj unutrašnjoj samoupravi i slobodnoj školi, takozvani [[hatišerif]]. Posebnim [[Berat (povelja)|berat]]om Milošu je bilo priznato naslijedno baš-kneževsko dostojanstvo.<ref>Čulinović, Ferdo. ''Državnopravna historija jugoslavenskih zemalja XIX. i XX. vijeka.'', Druga knjiga : ''Srbija – Crna Gora – Makedonija – Jugoslavija – 1918.–1945.'', Zagreb : Školska knjiga, 1954., str. 15.
{{Citat|2. Knez Miloš Obrenović, na osnovu carske diplome, koju je dobio i u nagradu za njegovu vernost mojoj Visokoj Porti, potvrđen je u dostojanstvu baš-kneza (prvog kneza) srpskog naroda i to će dostojanstvo ostati nasledno u njegovoj porodici;|izvorno}}</ref>
 
Redak 18:
Međutim, zbog Miloševa despotska načina vladanja došlo je do ujedinjenja starješinskog sloja, koji je postao ozbiljna prijetnja njegovoj samovlasti. Njegovi politički protivnici uspjeli su 1835. godine nametnuti prvi Ustav srpske moderne države, poznatiji kao "[[Sretenjski ustav]]". Taj ustav je brzo suspendiran jer nije odgovarao velikim silama: Rusiji, Austriji i Turskoj. Umjesto njega, 1838. godine donesen je jedan hatišerif, nazvan "Turski ustav". Ovim ustavom kneževa vlast je ograničena vijećem, sastavljenim od izvjesnog broja vijećnika, koje knez nije mogao otpustiti.
 
Ne mireći se s takvom podjelom vlasti, Miloš je [[1. lipnja]] [[1839.]] godine bio prinuđen abdicirati i napustiti zemlju. Naslijedio ga je teško bolesni stariji sin [[Milan Obrenović (knez)|Milan]], koji je umro poslije mesecnepunih mjesec dana, pa je prijestolje pripalo Miloševom mlađem sinu [[Mihailo Obrenović|Mihailu]].
 
Mihailo je nastavio vladati po uzoru na svog oca, pa je i on ubrzo prognan iz zemlje. Ustavobranitelji su [[1842.]] godine doveli Karađorđevog sina [[Aleksandar Karađorđević|Aleksandra]], koji je vladao do 1858. godine. Nakon devetnaest godina izganstva, Miloš se vratio u Srbiju i započeo svoju drugu, kratkotrajnu vladavinu, koja je trajala do 1860.
Redak 28:
 
[[Kategorija:Srpski vladari]]
[[Kategorija:Kneževina Srbija]]
[[Kategorija:Povijest Srbije]]
 
<!-- interwiki -->