Jozefina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m pravopis...
dorada
Redak 1:
[[Datoteka:Gradska vrata Senj 082011 roberta f.jpg|mini|Gradska vrata u Senju - ulaz u Senj i završetak Jozefine<ref>http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/674/</ref>]]
'''Jozefina''' ('''Jozefinska cesta''', '''Josipova cesta''', '''cesta Karlovac – Senj''') je povijesna je [[cesta]] koja povezuje [[grad]] i luku [[Senj]] na obali [[Jadransko more|Jadranskoga mora]] s gradom [[Karlovac|Karlovcem]] u središnjoj Hrvatskoj, odnosno [[Hrvatsko primorje]] i središnju Hrvatsku.
 
== Povijest trase ==
Line 23 ⟶ 24:
Struppijeva cesta, izgrađena s ciljem povezivanja postojećih naselja što kraćim putem, uz težište na solidnosti i masivnost izvedbe, predstavljala je odlično i na daleko poznato cestograđevno remek-djelo, koje se u tadašnjoj literaturi pohvalno isticalo. Međutim, takva izvedba ceste koja je uključivala i velike nagibe nije bila u potpunosti prikladna za promet kola te je vojska nakon same gradnje kontinuirano težila unaprijediti je. Već krajem 18. stoljeća pod vodstvom podmaršala Filipa Vukasovića, budućega graditelja Lujzijanske ceste, izvršeni su novi radovi. [[1803.]] godine sastavljen je prijedlog gradnje posve nove ceste na istoj relaciji, no on nije zaživio zbog izbijanja [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]].
 
Završetkom modernije i propusnije Lujzijanske ceste od Karlovac do Rijeke 1811. godine došlo je do drastičnoga pada putničkoga i teretnoga prometa po Jozefini te povezano za time pada prometa Senjske luke. Dvorsko ratno vijeće u Beču[[Beč]]u u sporazumu sa Krajiškim glavnim zapovjedništvom u Zagrebu podržalo je stoga izgradnju nova moderne cesta od Karlovca do Senja. Gradnja nove ceste izvršena je pod vodstvom graničarskog časnika Josipu Kajetana Knežia od [[1833.]] do [[1845.]] godine.
 
Trasa od Karlovca do Josipdola nije mijenjana, dok je od Josipdola napravljena nova trasa preko Velike Kapele na Vratnik i [[Senjska Draga|Senjsku Dragu]]. Sama cesta je bila nešto duža (115 km ), ali je po svojim prometnim karakteristikama bila znatno povoljnija. Maksimalni nagib ne prekoračuje 5 do 6%, što vrijedi i za današnje ceste.
 
== Današnje stanje ==
Cesta je nakon oštećenja u [[Drugi svjetski rat|II. svjetskome ratu]] obnavljana te je njena trasa asfaltirana u drugoj polovici 20. stoljeća. I danas se koristi za putnički i teretni prijevoz. Iako mnogo toga nije sačuvano, obelisk u Karlovcu, Velika vrata u Senju, mostovi, sunčane ure, miljokazi i ostali sačuvani spomenici predstavljaju trajnu kulturnu baštinu.
 
== Izvori ==
{{Izvori}}
 
[[Kategorija: Ceste u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Senj]]
[[Kategorija:Karlovac]]