Ljekaruša: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 12:
Naputci za liječenje u ljekarušama najčešće počinju navodom bolesti odnosno simptoma (npr. «za želudac likarija», «koga tišči» ili «kada koga glava boli»), a potom se iznosi uputa ili sredstvo za liječenje.
Hrvatska je bogata ovim izvorima. Nešto su slabije zastupljene na području [[Slavonija|Slavonije]]. Pisane su [[Glagoljica|glagoljicom]], [[Latinica|latinicom]], zapadnom [[Ćirilica|ćirilicom]] (bosančicom i/ili poljičicom) na svim narječjima.
U ljekarušama se mogu naći apstraktni i konkretni zapisi. Apstraktni se odnose na magijske i religiozne elemente liječenja. Konkretni podrazumijevaju uporabu ljekovitih sastojaka supstancija biljnog, životinjskog i mineralnog podrijetla čija su svojstva isukustvom prepoznata kao ljekovita. Također postoje zapisi koji kombiniraju i magiju i konkretnu empiriju (npr. upute "za zubi pomoć" u hrvatskoglagoljskom [[Žgombićev zbornik|Žgombićevu zborniku]] iz 16. st.).
Ljekaruše su predmet istraživanja: povjesničara medicinskih znanosti (farmacija, medicina, kemija, veterina), povjesničara, filologa, etnologa i kulturnih antropologa, lingvista, ali i suvremene farmacije te dragocjeni spomenici hrvatske kulturne baštine.
O [[karlobag|karlobaškim]]je ljekarušama pisao liječnik [[Željko Poljak (liječnik)|Željko Poljak]].
| |||