Janko Bedeković: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Dodatci članku i izvor. |
Dodatak članku i izvori. |
||
Redak 1:
'''Janko Bedeković''' ([[Zagreb]], [[1885]]. - Zagreb, [[9. travnja]] [[1938]].), [[pravnik]], upravnik [[zagreb]]ačke [[Policija|policije]].
Podrijetlom je iz [[Turopolje|turopoljske]] plemićke obitelji<ref name="J.Horvat">Josip Horvat, ''Živjeti u Hrvatskoj 1900.-1941. (zapisci iz nepovrata)'', SNL, Zagreb, 1984., str. 309.</ref> Bedeković Kobilički koja se spominje već od polovice [[16. stoljeće|16. stoljeća]].
Osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Zagrebu gdje je završio i studij prava. Stupivši prije [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] u redarstvenu službu kao inspektor. Početkom Prvoga svjetskog rata postao je poznat po svojim istupima "protiv političkih uhapšenika, navlastito [[Srbi|Srba]]".<ref name="Bosiljka Janjatović">[[Bosiljka Janjatović]], ''Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935.'', Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., ISBN 953-6491-71-0, [[fusnota]] 476, str. 233.-234.</ref><ref>Josip Horvat, ''Živjeti u Hrvatskoj 1900.-1941. (zapisci iz nepovrata)'', SNL, Zagreb, 1984., str. 309.: ''Na početku rata došao je na glas svojim istupima protiv političkih uhapšenika, navlastito Srba. Specijalitet mu je bio čupati bradu srpskim popovima. Bio je suradnik Manka Gagliardija, a prisan prijatelj s Dušanom Todorovićem, koji je premda sam Srbin, također uspješno gonio "veleizdajnike" (...)''</ref> Poslije Prvoga svjetskog rata postaje pouzdanik [[Karađorđevići|karađorđevićevskih]] vlasti te je postao i kotarskim predstojnikom u [[Sušak]]u i [[Crikvenica|Crikvenici]].<ref name="Bosiljka Janjatović"/> Tada se, [[1921.]] godine, istaknuo progonima i kažnjavanjem građana Crikvenice zbog izražavanja hrvatstva.<ref>Bosiljka Janjatović, ''Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935.'', Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., ISBN 953-6491-71-0, fusnota 48, str. 69.</ref> Unatoč svojoj prošlosti u novoj državi brzo je napredovao u karijeri. Bio je šef zagrebačke policije u dva navrata, prvi puta od kraja [[1924.]] do [[1926.]] godine a drugi puta od travnja [[1929.]] do [[1935.]] godine.<ref name="Bosiljka Janjatović"/> U razdoblju između [[1926.]] i [[1929.]] godine bio je u [[Beograd]]u u ministarstvu unutarnjih poslova.<ref name="Bosiljka Janjatović"/> Početkom travnja [[1929.]] godine postaje upravnik
==Bilješke==
*'''<sup>1)</sup>''' ''[[Josip Horvat]] ističe, da je kralj Aleksandar, kada je dr. Milivoj Dežman, dugogodišnji urednik zagrebačkog lista ''"[[Obzor (novine)|Obzor]]"'' u jednoj audijenciji spomenuo okrutnost J. Bedekovića, odgovorio - "Zahode čistiti ne mogu dati [[nadbiskup]]u [[Antun Bauer (biskup)|Baueru]]. Za prljave poslove moram imati ljude koji to razumedu".''<ref>Bosiljka Janjatović, ''Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935.'', Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., ISBN 953-6491-71-0,
==Izvori==
|