Razlika između inačica stranice »Kokoške«

Obrisano 189 bajtova ,  prije 9 godina
m
Rev na 27. listopada 2012.‎
m (r2.5.4) (robot Dodaje: ace, ar, az, be, be-x-old, bg, br, bs, ca, cs, cv, da, de, el, en, eo, es, et, eu, fa, fi, fr, frr, gl, he, hi, hu, hy, id, is, it, ja, jv, ka, kbd, kk, ko, la, li, lt, lv, ms, nl, nn, no, nv, oc, pl, pt, ro, ru, rue, sco, se, si...)
m (Rev na 27. listopada 2012.‎)
}}
 
'''Kokoške''' (Galliformes) su vrlo rasprostranjen red iz razreda [[ptice|ptica]]. Imaju snažne noge koje su dobro prilagođene čeprkanju. Osim toga, jako dobro trče. Ako lete, to čine samo na kratke razdaljine. Većina vrsta se gnijezdi na tlu. Na svakom području i na svim [[kontinent]]ima nalaze svoj prostor, no najveći broj vrsta živi u [[Azija|Aziji]].
Domaća kokoška ili kokoš (Gallus gallus domesticus) je uzgojni, odomaćeni oblik divlje kokoške, vrste porijeklom iz Jugoistočne Azije. Pripada porodici Phasianidae iz reda Galliformes.
 
Kokoške se najradije zadržavaju u [[šuma|šumi]], no to nije njihovo jedino [[stanište]].
Kao domaća životinja, domaća kokoška ili kako ju se češće zove, kokoška je uzgojena u velikom broju najrazličitijih oblika, obilježja i varijacija boja. Trenutno evropski standardi pasmina domaćih kokoši prihvataju više od 180 poznatih pasmina. U svijetu se uzgaja još daleko veći broj pasmina. Postoje i različite boje jaja, kao na primjer bijela, smeđa, zelena, crvena...
 
Unutar ovog reda ptica razlikuju se pet porodica:
U komercijalnoj proizvodnji mesa i jaja koriste se najčešće hibridne pasmine.
Sadržaj
 
* [[kokošine]] (Megapodiidae)
1 Izgled
* [[Cracidae]]
2 Ponašanje
* [[biserke]] (Numididae)
3 Također pogledajte
* [[prepelice]] (Odontophoridae)
4 Vanjski linkovi
* [[fazanke]] (Phasianidae)
* [[purani|purane]] (Meleagrididae)
 
Izgled [uredi]
 
== Opis ==
Domaća kokoš (mužjak pijetao, ženka koka ili kokoška tokom godine, a u vrijeme kad leži na jajima i vodi piliće naziva se kvočka, mladunče pile, kastrirani pijetao kopun) teži od 1,5 do 5 kg, što ovisi o pasmini. Kod životinja iste pasmine mužjak, pijetao, teži je do jednog kilograma od ženke, koke. Pored toga, uzgojene su i patuljaste pasmine koje teže između 500 i 1.200 grama.
Ove ptice variraju u veličini od 12,5 do 120 [[Centimetar|cm]] i težine od 28 [[Gram|gr]] do 14 [[Kilogram|kg]].
[[Datoteka:Male and female pheasant.jpg|thumb|left|250px|Mužjak i ženka fazana]]
Vrsta kokoške sa najvećim rasponom krila je vjerojatno [[zeleni paun]] (''Pavo muticus''). Većina kokoški su ptice debeljuškastog tijela, debelih vratova i srednje dugih nogu, i imaju kratka i zaobljena [[krila]]. Iako su mnoge kokoške loši letači, u ovom redu ne postoji nijedna vrsta koja ne može letjeti. Odrasli mužjaci mnogih kokoški imaju jednu ili nekoliko oštrih mamuza na svakoj nozi koje koriste u borbi. [[Spolni dimorfizam]] je vrlo izražen kod većine vrsta.
 
Mnoge kokoške su manje-više [[stanarica|stanarice]], ali neke manje vrste iz umjerenih područja (poput [[prepelice|prepelica]]) se sele na veće razdaljine. Selidbe u doline su česte među planinskim vrstama i vrstama iz subtropskih i subarktičkih regija. Neke vrste su prilagođene životu u travnatim staništima, i ovi rodovi su prepoznatljivi po dugim, tankim vratovima i velikim, širokim krilima. Neke nesrodne vrste izgledaju vrlo slično, što je rezultat [[konvergentna evolucija|konvergentne evolucije]]. Većina vrsta koje pokazuju malen seksualni dimorfizam se mnogo kreću po svom staništu u potrazi za hranom.
Kao kod većine vrsta kokoški, i kod domaćih je izražen spolni dimorfizam. Posebno obilježje cijelog roda Gallus pa tako i domaćih kokoši je crvena krijesta koja može biti različitih oblika. To je mesnata izraslina na vrhu glave ptica ovog roda koju imaju oba spola, no kod mužjaka je uvijek veća, a obilježava ga i rep u obliku srpa.
 
Većina kokoški su biljojedi ili svejedi, i te vrste su zdepaste građe i imaju kratke i debele [[kljun]]ove. Mladunci se također hrane insektima. Neke suptropske kokoške imaju potpuno drugačiju ishranu, i hrane se na sličan način kao i [[djetlići]]: iz trulog drveta vade ličinke, termite, pa i mlade štakore. Paunovi i neki fazani imaju tanke kljunove, loše prilagođene kopanju. Ove ptice love beskralježnjake među lišćem, u pijesku i u plitkim barama ili na obalama potoka. Ovi rodovi su također slični po tome što imaju vrlo duge noge i prste. [[Plavi paun]] (''Pavo cristatus'') je u Indiji poznat po tome što ubija zmije - čaki i otrovne [[kobre]] - snažnim nogama i oštrim kljunom. Zeleni paun često lovi ljuskare i slične malene životinje u plitkim potocima.
Donji dio noge je najčešće bez perja, no postoje i pasmine kod kojih i na tom dijelu nogu raste perje, sve do perja na prstima. Stopalo im je u pravilu anizodaktilno, što znači da imaju 4 prsta, tri okrenuta prema naprijed, a jedan prema nazag. No, postoje i pasmine s pet prstiju, kod njih su prema nazad okrenuta dva prsta.
 
Kokoške su često poligamne i često nesu i više od 10 jaja. Takve vrste imaju izražen seksualni dimorfizam. Mladunci vrlo brzo odrastaju.
Odrasli pijetlovi imaju i "stražnji prst", često nazvan i ostruga ili mamuza. Pijetlovi ga koriste kao oružje u napadu na konkurenta. Ta mamuza neprekidno raste, i kod starijih pijetlova može biti prilično duga i šiljata, može služiti i za određivanje starosti životinje.
 
== Ostali projekti ==
Glasanje, "kukurikanje", pijetao koristi kao zvučno obilježavanje vlastitog teritorija. Obično se javlja u svitanje, oko podneva i u sumrak. U doba antike kukurikanje je služilo i kao oznaka doba dana, iako pijetlovi mogu kukurikati u svako doba dana.
{{WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Galliformes
|commonscathr = Kokoške
|wikivrste = Galliformes
|wikivrstehr = Kokoškama
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}
{{Ptice}}
 
Oči su im postavljene postrano na glavi, pa ne vide prostorno. Zbog toga, da bi dobro vidjele svoju okolinu, prisiljene su na brzo kretanje glave lijevo-desno, kako bi vidjele s oba oka.
Ponašanje [uredi]
Jednodnevno pile
 
[[Kategorija:Kokoške|*]]
U prirodnom okolišu kokoši jedu sjemenke, gliste, insekte pa čak i miševe. Dok traže hranu, kokoši se rado zadržavaju u okolišu u kojem postoji mogućnost sakrivanja. Tvrdu hranu u želucu usitnjavaju gastroliti.
[[Kategorija:Galloanserae]]
 
Domaće kokoške mogu godišnje snijeti 250 do 300 jaja ako se sneseno jaje svaki dan uklanja. Ako se jaja ne uklanjaju redovno, kokoška će početi sa sjedenjem na jajima ako joj je nagon za ležanjem dovoljno izražen. Kod savremenih pasmina, ovaj nagon je izbjegnut, ili snažno reduciran. Promjenom hrane isključivo na pšenicu nagon se najčešće ponovo javlja. Nagon za ležanjem na jajima može biti i narušen, tako da kvočka napusti gnijezdo prije nego što se pilići izlegu. Ova je pojava često prisutna kod kokoši koje su se izlegle u inkubatoru. Ležanje na jajima traje normalno 21 dan.
Također pogledajte [uredi]
 
Apencelška kokoš
Leghorn
 
[[ace:Manok]]