Romantizam: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1:
[[Datoteka:Caspar David Friedrich 032.jpg|mini|250px|<center>[[Caspar David Friedrich]], ''Lutalica iznad mora magle'', 1818., ulje na platnu, 98 cm × 74 cm, Kunsthalle, [[Hamburg]].<br/>Ova slika prikazuje najprisutniju osobitost romantičara - [[eskipizam]], bijeg u osamu
'''Romantizam''' se općenito ne odnosi na određeni stil, već na jedno shvaćanje koje se može izraziti na mnogo načina: romantično, nestvarno, nerealno. Riječ ''"romantizam"'' je izvedena iz popularnosti koju su krajem 18. st. uživale srednjovjekovne priče o pustolovinama ([[roman]]i – znači da su napisani na jednom od [[Romanski jezici|romanskih jezika]]), a rođeno je iz čežnje za emocionalnim doživljajem. Romantičari su prirodu doživljavali kao bezgraničnu, divlju, promjenjivu, uzvišenu i slikovitu. (Kad bi se čovjek ponašao "prirodno", nagonski, nestalo bi zla i sreća bi bila potpuna. Romantičar je obožavao slobodu, moć, ljubav, snagu, [[Stari Grci|stare Grke]], [[srednji vijek]], dok je zapravo samo osjećanje bilo cilj. Obnova, tj. ponovno otkriće i primjena dotad zanemarenih oblika postali su stilsko obilježje romantizma<ref>[http://www.scribd.com/doc/7254204/Romantizam osobine romantizma]</ref>.
'''Romantizam''' kao [[umjetnost|umjetnički]] pravac (postoji u [[književnost]]i, [[glazba|glazbi]], [[kazalište|kazalištu]] i [[Likovna umjetnost|likovnoj umjetnosti]]) se javlja krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]], a vrhunac mu je od [[1820.]] - [[1850.]] god., iako je potrajao do kraja stoljeća, te se osjeća i u kasnijem djelovanju [[Historicizam|historicizma]]. Romantizam se u umjetnosti javlja kao reakcija na ideologiju i umjetnost prethodnog razdoblja - [[neoklasicizam|klasicizma]], odnosno racionalizma. Nasuprost klasicističkoj poetici, često šabloniziranoj i stegnutoj u uska racionalistička pravila i propise stvaranja, romantizam ističe potpunu slobodu mašte, invencije i tematike, suprotstavljajući se svim oblicima normiranog stvaralaštva<ref>Dragutin Rosandić, ''[http://www.geocities.com/gimn1gradacac/romantizam/romant.htm
[[Datoteka:Lord Byron in Albanian dress.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Thomas Phillips]], ''[[Lord Byron]] u albanskoj odjeći'', 1835., ulje na platnu, [[London]].<br>Lord Byron se oblačio u egzotične odore ističući romantičarski karakter lutalice.]]
[[Datoteka:Johann Heinrich Wilhelm Tischbein 007.jpg|mini|200px|<center>[[Johann Heinrich Wilhelm Tischbein]], ''Goethe na putovanju u Rim'', 1786., ulje na platnu, 164 x 206 cm. Städelsches Kunstinstitut, [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]].<center>]]
[[Datoteka:Francesco Hayez 053.jpg|mini|200px|<center>[[Francesco Hayez]], ''[[Posjednji Romeov poljubac Juliji]]'', 1823., ulje na platnu, 291 × 202 cm, Villa Carlotta, [[Tremezzo]].]]
Redak 27:
== Romantizam u književnosti ==
{{glavni|Književnost romantizma}}
Začetke romantičarskog životnog nazora nalazimo već u djelima francuskog prosvjetitelja [[Jean Jacques Rousseau|Jean Jacquesa Rousseaua]] (1712.-1778) koji je svojim djelima (''Julija ili [[Nova Eloiza]] i Ispovijesti'') utirao put romantičarskom subjektivizmu i osjećajnosti. U oblikovanju romantičarskog životnog nazora osim Rousseaua, odigrali su značajnu ulogu [[Francois-Rene de Chateaubriand]] (1768.-1848.) koji uvodi u književnost motiv »[[svjetska bol|svjetskog bola]]« (njemački: ''weltschmerz'', tj. pesimizam i tuga nad neskladom svijeta i neskladom mašte i stvarnosti), istančanu emociju i profinjen lirizam, i [[George Gordon Byron|Byron]] čiji se životni nazor predstavlja u svom definitivnom obliku, a čiji junaci osjećaju potpun nesklad između sebe, svojih moralnih načela i društvenih konvencija s kojima su suočeni<ref name=HJIK>Dragutin Rosandić, ''[http://blog.dnevnik.hr/print/id/1623457597/romantizam.html Hrvatski jezik i književnost 2]'', [[Školska knjiga]], Zagreb, 1998., str. 178.-184.</ref>.
[[Friedrich Schiller]] (1759.-1805.) je u svojoj drami ''[[Razbojnici]]ma'' (''Die Räuber'', 1782.) oblikovao lik pobunjenika razbojnika koji se bori protiv društvene nepravde, izražavajući raspoloženje probuđenoga građanstva koje se pobuni protiv feudalnog apsolutizima.
[[Datoteka:Johann Heinrich Füssli 053.jpg|mini|200px|<center>[[Johann Heinrich Füssli]], ''Noćna mora'', 1802., ulje na platnu, Goethemuseum, [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]].]]▼
Ruski romantizam je oblikovao nekoliko izrazitih likova u poemama [[Mihail Jurjevič Ljermontov|Ljermontova]] ''[[Mciri i Demon]]'', i u [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Puškinovim]] poemama ''[[Cigani]] i [[Kavkaski zarobljenik]]''. Sve su to bajronske ličnosti gonjene sudbinom, plemenite u svojim nastojanjima i čežnjama, tragične u svojoj izuzetnosti i neshvaćenosti. Ljermontovljev Pečorin iz romana ''[[Junak našeg doba]]'' i Puškinov ''[[Evgenij Onjegin]]'' iz istoimenog romana likovi su »suvišnih ljudi« koji su se javljali u eri surovoga nikolajevskog režima.
Najčešće književne vrste: [[poema]], [[lirika]], [[roman|roman u stihovima]], [[Dnevnik (književnost)|dnevnik]].
===
* [[Njemačka]] - [[Johann Wolfgang Goethe
* [[Francuska]] - [[Alphonse de Lamartine]] i [[Victor Hugo]]
* [[
▲* [[Amerika]] - [[Edgar Allan Poe]]
▲[[Datoteka:Johann Heinrich Füssli 053.jpg|mini|200px|<center>[[Johann Heinrich Füssli]], ''Noćna mora'', 1802., ulje na platnu, Goethemuseum, [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]].]]
== Romantizam u likovnoj umjetnosti ==
Line 47 ⟶ 50:
{{glavni|Slikarstvo romantizma}}
I u [[Likovna umjetnost|likovnoj umjetnosti]] slično kao i u književnosti, romantizam se javlja kao reakcija na [[neoklasicizam]] koji je svojom poetikom sputavao punu slobodu individualnog stvaralaštva. Romantičari ponajprije naglašavaju slobodu i razmah mašte, a izvorišta svojim temama traže prvenstveno u legendarnim i povijesnim događajima te, nerijetko, i u narodnom pjesništvu. To vrijedi i za romantičarske slikare, koji posebnu pozornost pridaju oblikovanju kompozicije i patetičnom izrazu, naglašenom koloritu te uočljivom kontrastiranju<ref name=HJIK
[[Datoteka:Houses of parliament London.jpg|mini|200px|<center>[[Sir Charles Barry]] i [[Welby Pugin]], ''[[Parlament u Londonu]]''.]]
[[Datoteka:Neuschwanstein Castle LOC print.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Christian Jank]], Eduard Riedel i Georg Dollmann , ''Dvorac [[Neuschwanstein]]'', [[1886.]], [[Bavarija]].]]
Line 70 ⟶ 73:
=== Kiparstvo ===
Najživotnije i razigrane kipove neobaroka uradio je [[Jean-Baptiste Carpeaux]] (1827.-75.).
== Romantizam u glazbi ==
| |||