Inačica od 26. listopada 2012. u 23:43 uredi MerlIwBot (razgovor \| doprinosi) 74.025 edits m robot Dodaje: bar:Jugendstil ← Starija izmjena		Inačica od 29. listopada 2012. u 09:03 uredi ukloni ovu izmjenu Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits m uređenje slika Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Tassel House stairway.JPG\|mini\|<center>[[Victor Horta]], Stubište [[Hotel Tassel\|Hotela Tassel]] u [[Bruxelles]]u iz 1892.-93.]] '''Secesija''' (od [[njemački\|njem.]] ''Sezession'') ili ''' Art Nouveau ''' ([[francuski]]: nova umjetnost) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na [[akademizam]] i [[eklekticizam]] zadnjih desetljeća 19. stoljeća (francuski: ''fin-de-siècle'' – stil [[1900.]]). Inspiriran prirodom, u [[Arhitektura\|arhitekturu]], [[Primijenjene umjetnosti\|primijenjenu umjetnost]], [[slikarstvo]] i [[kiparstvo]] unosi elegantnu profinjenost zakrivljenih i ornamentalnost plošnih [[linija (likovna umjetnost)]]. On je želio "''uljepšati industrijsku proizvodnju, spojiti umjetnost i obrt, ukrasiti bezlične fasade zgrada …"'' ▼ U pojedinim zemljama secesija se različito nazivala: u Francuskoj i Belgiji ''Art Nouveau'', u [[Njemačka\|Njemačkoj]] se zove ''Jugendstil'', u [[Italija\|Italiji]] ''Floreale'' ili ''Liberty'' (nazvan po londonskom dućanu koji je prodavao modernu dizajnerski robu proisteklu iz pokreta "[[Arts and Crafts]]"), u [[Velika Britanija\|Velikoj Britaniji]] ''Modern Style'', u [[Španjolska\|Španjolskoj]] ''Modernismo'', u [[Belgija\|Belgiji]] stil ''Coup de fuet'' ili ''Velde stil'', u [[SAD]]-u je nastala kasnija inačica - ''Art Deco'', a kod nas je poznatija pod [[Austrija\|Austrijskim]] nazivom – "[[Secesija]]" (~~''Sezession''~~odcjepljenje, osamostaljenje).▼ [[Datoteka:Urania Cinema, Osijek.jpg\|mini\|200px\|lijevo\|<center>[[Vladoje Aksmanović\|Viktor Axmann]] ([[Nizozemska]] Jugendstil tvrtka [[Urania]]), [[Kino Urania u Osijeku]] iz 1912.]][[Datoteka:France Paris Grand Palais Interieur 03.jpg\|mini\|200px\|<center>Unutrašnjost [[kupola\|kupole]] u tzv. ''[[Grand Palais]]'' (Velike palače) u [[Pariz]]u.]]▼ ▲'''Secesija''' (od njem. ''Sezession'') ili ''' Art Nouveau ''' ([[francuski]]: nova umjetnost) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na [[akademizam]] i [[eklekticizam]] zadnjih desetljeća 19. stoljeća (francuski: ''fin-de-siècle'' – stil [[1900.]]). Inspiriran prirodom, u [[Arhitektura\|arhitekturu]], [[Primijenjene umjetnosti\|primijenjenu umjetnost]], [[slikarstvo]] i [[kiparstvo]] unosi elegantnu profinjenost zakrivljenih i ornamentalnost plošnih [[linija (likovna umjetnost)]]. On je želio "''uljepšati industrijsku proizvodnju, spojiti umjetnost i obrt, ukrasiti bezlične fasade zgrada …"'' ▲U pojedinim zemljama secesija se različito nazivala: u Francuskoj i Belgiji ''Art Nouveau'', u [[Njemačka\|Njemačkoj]] se zove ''Jugendstil'', u [[Italija\|Italiji]] ''Floreale'' ili ''Liberty'' (nazvan po londonskom dućanu koji je prodavao modernu dizajnerski robu proisteklu iz pokreta "[[Arts and Crafts]]"), u [[Velika Britanija\|Velikoj Britaniji]] ''Modern Style'', u [[Španjolska\|Španjolskoj]] ''Modernismo'', u [[Belgija\|Belgiji]] stil ''Coup de fuet'' ili ''Velde stil'', u [[SAD]]-u je nastala kasnija inačica - ''Art Deco'', a kod nas je poznatija pod [[Austrija\|Austrijskim]] nazivom – "[[Secesija]]" (''Sezession''). ▲[[Datoteka:Urania Cinema, Osijek.jpg\|mini\|200px\|lijevo\|<center>[[Vladoje Aksmanović\|Viktor Axmann]] ([[Nizozemska]] Jugendstil tvrtka [[Urania]]), [[Kino Urania u Osijeku]] iz 1912.]] [[Datoteka:Karlsruhe Moninger Jugendstil.jpg\|mini\|200px\|<center>Natpis iznad vrata pivnice u Karlsruheu s tipografskim slovima ''Jugend'' stila iz 1896. koji je ukrašen Art Nouveau motivima.]] ~~[[Datoteka:France Paris Grand Palais Interieur 03.jpg\|mini\|200px\|<center>Unutrašnjost [[kupola\|kupole]] u tzv. ''[[Grand Palais]]'' (Velike palače) u [[Pariz]]u.]]~~ ==Art Nouveau u Francuskoj i Belgiji== Line 13 ⟶ 11: == Jugendstil == [[Datoteka:Hochzeitsturm-und-Ausstellungsgebäude,-Darmstadt.jpg\|mini\|200px\|<center>''Hochzeitsturm'' u [[Darmstadt]]u u Njemačkoj.]]▼ Godine [[1892]]. u Münchenu, kulturni časopis “Die Jugend” (Mladost) kreatora G. Hirtha je aktivno promovirao “Jugendstil” ([[njemački]]: mladenački stil) u umjetnosti i mnogi su lokalni umjetnici sudjelovali u njegovoj borbi sa tradicijom. Taj "novi stil" je postao suvremenikom Art Nouveau stila u Francuskoj i sličnima koji su nicali posvuda u Europi. Line 27 ⟶ 25: == Secesija == [[Datoteka:Gustav Klimt 016.jpg\|mini\|200px\|lijevo\|<center>[[Gustav Klimt]], ''[[Poljubac]]'', [[1908.]], ulje i pozlata na platnu, 180 × 180 cm, Österreichische Galerie, [[Beč]].]] [[Datoteka:Kuca Kallina Zagreb 5 01052012 roberta f.jpg\|mini\|200px\|<center>[[Kuća Kallina u Zagrebu\|Kuća Kallina]] u [[Zagreb]]u obložena višebojnim keramičkim pločicama i cvjetnim motivima]][[Datoteka:Kalemegdan 2.jpg\|mini\|200px\|lijevo\|<center>[[Ivan Meštrović]], [[Pobjednik (kip)\|Pobjednik]], [[1912.]], [[Beograd]], [[Srbija]].]][[Datoteka:Oktogon Palaca prve hrvatske stedionice 3 01052012 roberta f.jpg\|mini\|200px\|<center>[[Oktogon (Zagreb)\|Kupola prolaza Oktogon]] u Zagrebu ukrašena zlatnim laticama i cvjetnim višebojnim motivima.]] ▲[[Datoteka:Hochzeitsturm-und-Ausstellungsgebäude,-Darmstadt.jpg\|mini\|200px\|<center>''Hochzeitsturm'' u [[Darmstadt]]u u Njemačkoj.]] ~~[[Datoteka:Kuca Kallina Zagreb 5 01052012 roberta f.jpg\|mini\|[[Kuća Kallina u Zagrebu\|Kuća Kallina]] u [[Zagreb]]u obložena višebojnim keramičkim pločicama i cvjetnim motivima]]~~ ~~[[Datoteka:Kalemegdan 2.jpg\|mini\|200px\|lijevo\|<center>[[Ivan Meštrović]], [[Pobjednik (kip)\|Pobjednik]], [[1912.]], [[Beograd]], [[Srbija]].]]~~ ~~[[Datoteka:Oktogon Palaca prve hrvatske stedionice 3 01052012 roberta f.jpg\|mini\|[[Oktogon (Zagreb)\|Kupola prolaza Oktogon]] u Zagrebu ukrašena zlatnim laticama i cvjetnim višebojnim motivima.]]~~ Lokalni nazivi za ovaj samosvjesni, radikalni i reformistički stil koji je prethodio [[Modernizam\|modernizmu]] u Beču je bio [[w:de:Secession\|secesija]] ([[latinski]]: odcjepljenje, osamostaljenje). Mnogi dalekovidni umjetnici i dizajneri pobjegli su iz kolotečine salonskih izložbenih prostora i počeli izlagati samostalno u konegenijalnijim okruženjima. Jedna od najvažnijih karakteristika ovog stila je dinamična, valovita linija sinkopiranog ritma, dekorativnost i asimetričnost. Oblici izgledaju kao da će oživjeti i ~~"rastu"~~„rastu” u forme poput biljaka. Glavni predstavnici su: slikari [[F. Von Stuck]], [[M. Liebermann]], [[Gustav Klimt]], švicarac [[Ferdinand Holder]] i arhitekt Otto Wagner. Line 42 ⟶ 35: [[Otto Wagner]] (1841.-1918.) je najjači i najistaknutiji predstavnik bečke secesije. Nakon gradnje mnogih pseudoklasicističkih i historicističkih objekata hrabro je kročio u 20. st. ukrasivši pročelje jednostavne armirano betonske građevine keramičkim pločicama s cvjetnim motivima (npr. ''[[Majolika]]'', [[1889.]], [[Beč]]). Taj način ukrašavanja (ornamentalni i dekorativni), koji je proizašao iz prirodnih oblika (u prvom redu iz cvijeća) stiliziranih u duhu vremena i stila, obilježio je secesiju. Recimo i to da je učenik Otta Wagnera bio [[Josef Hoffman]] koji se ubraja u preteče moderne arhitekture, a njegovi učenici su osnovali poznatu ~~''"Zagrebačku~~„Zagrebačku školu ~~arhitekture"''~~arhitekture” koja promicala načela moderne arhitekture. Uopće, umjetnički pokret secesije u Hrvatskoj paralelna je s bečkom; već [[1897.]] godine, iste godine kada se secesija javila u Beču, grupa umjetnika istupila je iz ''Društva umjetnosti'' i osnovala ''[[Društvo hrvatskih umjetnika]]''. U našoj sredini secesija će stvoriti temelje naglog i svjetski relevantnog razvitka hrvatske umjetnosti tijekom dvadesetog stoljeća. Line 50 ⟶ 43: == Art Deco == [[Slika:Chrysler Building 2005 3.jpg\|mini\|200px\|<center>Vjerojatno najslavnije djelo Art Deco arhitekture je vrh [[Chrysler neboder]]a u [[New York]]u od emejlirane opeke.]] '''Art Deco''' je kratica od francuskog izraza ''art dècoratif'' (~~dekorativna~~„dekorativna ~~umjetnost~~umjetnost”), pojam nastao na izložbi dekorativne umjetnosti u [[Pariz]]u [[1925.]] godine. Od 1920.-1930. javio se kao stil u modernoj umjetnosti u Europi i SAD-u vezana za ''secesiju (art nouveau)'' i ''Wiener Werkstätte''. Bila je prisutna u svim područjima umjetničkog oblikovanja života. Posebna pozornost pridaje se unutarnjem uređenju prostora, [[plakat]]ima, opremi knjiga, a slikarstvo često poprima i dekorativnu funkciju ([[Tamara de Lempicka]]). U Hrvatskoj je Art Deco prisutan od 1920tih na svim područjima oblikovanja: [[Keramika\|keramike]], plakata, sitne plastike, [[Scenografija\|scenografije]] itd. U arhitekturi je uočljiv na više javnih objekata (npr. [[hotel Dubrovnik]] i pročelje Name u [[Zagreb]]u).

Secesija: razlika između inačica