Razlika između inačica stranice »Matija Petar Katančić«

Katančić je u književnosti bio predstavnik kasnog [[Pseudoklasicizam|pseudoklasičnog]] pjesništva. Hvalospjeve piše po ugledu na [[Horacije|Horacija]], a pastirske pjesme po ugledu na [[Stara Grčka|grčko]] i [[Stari Rim|rimsko]] bukolsko pjesništvo. Njegove prigodničarske [[Latinski jezik|latinske]] pjesme, napisane po uzoru na Horacija i izdane skupa s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci ''Jesenski plodovi'' (''Fructus autumnales'', [[1791.]]), pokazuju da je bio temeljito klasički obrazovan ite da je bio izvrstan verzifikator.
 
Bivajući izvrstnim poznavateljem [[Starogrčka književnost|klasične grčke]] i [[Rimska književnost|rimske književnosti]], pokušavao je unijeti u jezik i latinske metričke oblike, odnosno stvoriti umjetničke pjesme prema latinskim uzorima. U raspravi ''Kratka bilješka o [[prozodija|prozodiji]] ilirskoga jezika'' (''Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio'', [[1791.]]) dao je nekoliko zanimljivih [[metrika|metričkih]] obrazaca po ugledu na stare klasike, pokazavši izvrsno poznavanje grčke i rimske [[Mitologija|mitologije]] i književnosti. U svojoj drugoj [[književna teorija|književnoteorijskoj]] raspravi, pod naslovom ''Knjižica o ilirskom pjesništvu izvedena po zakonima estetike'' (''De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus'', [[1817.]]) prvi razmatra [[Hrvatska književnost|hrvatsku književnost]] s [[Estetika|estetičkog]] stajališta.
 
Tvorac je prve arheološke [[rasprava|rasprave]] u Hrvata, ''Rasprava o miljokazu'' (''Dissertatio de columna milliaria''), u kojoj opisuje [[stari Rim|rimski]] [[miljokaz]] pronađen kod [[Osijek]]a.
 
Smatra ga se dijelom [[budimski krug hrvatskih franjevačkih pisaca|budimskog kruga hrvatskih franjevačkih pisaca]], zajedno sas [[Marijan Jaić|Marijanom Jaićem]], [[Mihovil Radnić|Mihovilom Radnićem]], [[Lovro Bračuljević|Lovrom Bračuljevićem]], [[Grgur Čevapović|Grgurom Ćevapovićem]], [[Grgur Peštalić|Grgurom Peštalićem]], [[Emerik Pavić|Emerikom Pavićem]], [[Stjepan Vilov|Stjepanom Vilovim]] i ostalima, koji je uvelike pridonio razvitku kulture Hrvata u Ugarskoj u 18. i 19. stoljeću <ref>[http://hrcak.srce.hr/file/11264 Scrinia Slavonica br.6/2006.] Robert Skenderović: Sudjelovanje slavonskih franjevaca u nacionalnom pokretu podunavskih Hrvata tijekom 19. st. i početkom 20. st.</ref>.
 
Na djelu i dijalektu Matije Petra Katančića doktorirao je hrvatski jezikoslovac [[Josip Hamm]].