Rakovički ustanak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 15:
Dana [[7. listopada]] [[1871]]. skupili su se svi zavjerenici u selu Broćancu i istog dana formirali Privremenu narodnu hrvatsku vladu na čelu s Kvaternikom.
 
Sutradan, [[8. listopada]] [[1871]]. planula je buna. Kvaternik je s 200 naoružanih [[graničar]]a i razvijenom [[hrvatska zastava|hrvatskom zastavom]] krenuo prema Rakovici koja je bila određena za sjedište vlade. Uz bunu su odmah pristala sela: Rakovica, [[Broćanac (Rakovica)|Broćanac]], [[Brezovac (Rakovica)|Brezovac]], [[Mašvina]], [[Plavča Draga]] i [[Gornja Močila (Rakovica)|Močila]]. U buni su sudjelovali i pravoslavci iz navedenih mjesta. U tada donesenom proglasu{{pojasniti|Ima li tekst? Bio bi dobar za wikiizvor.}} predviđena je jednakost pred zakonom, potpuna općinska samouprava, ukidanje vojničke uprave u Krajini i uvođenje slobodnih [[županija]], te da svećenici obiju vjeroispovijedi "imadu narod poučiti u ljubavi i slozi." Istog dana upućen je Rakijaš s 300 vojnika da pobuni [[Drežnik Grad|Drežnik]]<ref>, ali se neobavljena posla vratio u Rakovicu.<ref>

[http://www.noviultimatum.com/PDF-KNJIGE/Ferdo__i_i_-Kvaternik__Rakovi_ka_buna_.pdf] Ferdo Šišić: Kvaternik (Rakovička buna) str. 19 </ref><br />
 
Odatle su ustanici na čelu sa Kvaternikom [[9. listopada]] krenuli u [[Plaški]]. Tada reagira austrijska vojska, pa se na samu dojavu o dolasku ogulinske [[regimenta|regimente]] većina od 1700 vojnika razbježala.